U Bolu na Braču prošli tjedan održano je najveće okupljanje elektrotehničke struke u regiji. 17. Dani inženjera elektrotehnike okupili su 1.300 sudionika iz akademske zajednice, industrije i državne uprave, a teme poput baterijskih sustava, umjetne inteligencije, o tehničkim izazovima distribucijskog sustava u uvjetima energetske tranzicije, kao i sigurnosti škola, pokazale su važnost i nezamjenjivost ovih stručnjaka u društvu.
U Europi, baterijski sustavi postaju jedan od ključnih alata za stabilnost elektroenergetskih mreža. Istaknuto je da upravo baterijska pohrana energije predstavlja sljedeći veliki korak za Hrvatsku. te naglašeno kako integracija takvih sustava zahtijeva nova tehnička rješenja u mreži, prilagodbu propisa i bolju koordinaciju operatora.
"Mijenja se paradigma tradicionalnog elektroenergetskog sustava korištena preko 100 godina. Sustav koji je dimenzioniran na jedan način, doživljava nove postavke s dvosmjernim tokovima snage već od krajnjeg korisnika, što zahtijeva nove razine fleksibilnosti sustava za prilagodbu novim zahtjevima. Cijeli elektroenergetski, a osobito distribucijski sustav, u tim uvjetima energetske tranzicije prolazi kroz jednu svojevrsnu revoluciju s brojnim inženjerskim izazovima", moglo se čuti na ovom skupu.
Korištenjem umjetne inteligencije (AI) u sustavima (SCADA) koji nadziru i upravljaju složenim procesima u energetici i industriji, otvaraju se posve nove mogućnosti. AI analizira goleme količine podataka u realnom vremenu, predviđa kvarove, optimizira rad i pomaže u balansiranju mreže. Poslana je jasna poruka kako SCADA + AI nije samo tehnološki trend, već način da se poveća učinkovitost i otpornost infrastrukture te da ljudska pogreška postane sve rjeđa.
Izazovi energetske tranzicije
Europska energetska tranzicija donosi goleme izazove: prelazak na obnovljive izvore, digitalizaciju i decentralizaciju mreža te jačanje sigurnosti opskrbe.
U Hrvatskoj se upravo odvija proces prilagodbe mrežnih sustava i zakonodavstva koji će omogućiti da obnovljivi izvori i pohrana energije postanu standard, a ne iznimka. Istaknuto je kako inženjeri elektrotehnike u toj tranziciji imaju presudnu ulogu: oni su spojnica između tehnologije i regulative, oni koji osiguravaju da sustavi budu ne samo učinkoviti – nego i sigurni, održivi i usklađeni s europskim normama. Bez njih, energetsku tranziciju nije moguće provesti.
Državni tajnik Tonči Glavinić predstavio je na Danima prijedloge novih Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, koji će imati velik utjecaj i na elektrotehničku struku.
Novi zakoni predviđaju promicanje energetski učinkovitih i pametnih zgrada, obnovu postojećih zgrada s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova te stvaranje nacionalnog fonda zgrada s nultom emisijom do 2050. godine. Za elektrotehničku struku to znači veći angažman u projektiranju sustava upravljanja energijom, automatizaciji zgrada i implementaciji tehnologija poput pametne rasvjete, solarne energije i pohrane. Zakoni stvaraju okvir u kojem se elektrotehnika i graditeljstvo konačno povezuju u istu cjelinu.
Među najupečatljivijim predavanjima bilo je ono inženjera Marka Sikirice pod naslovom „Otvorene škole, zatvorene oči: inženjerski pristup sigurnosti vrtića i škola koji nam nedostaje". Sikirica je jasno upozorio da Hrvatska nema propisane standarde sigurnosti u školama kakve primjenjuje većina zemalja EU i istaknuo kako sigurnost nije luksuz već obveza društva i inženjera. Predloženo je uvođenje sigurnosnog elaborata za škole i vrtiće te stvaranje multidisciplinarnih timova koji bi zajedničkim snagama i znanjem stvorili sigurno okruženje za djecu.
