Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša na 11. Međunarodnom forumu o obnovljivim izvorima energije u Vodicama u organizaciji Energetike marketing, rekao je da je javnost sada otvorenija prema gradnji energana za gorivo iz otpada (RDF-SRF) jer je dostupno više informacija. Riječ je o dugotrajnim projektima za čiji razvoj treba i do sedam do deset godina od ideje do realizacije, a put do dozvola je vrlo kompleksan, jer postrojenja moraju biti usklađena s najboljim dostupnim tehnološkim rješenjima te rigorozna praćena kad je riječ o utjecaju na okoliš.
Hrvatska će imati 11 Centara za gospodarenje otpadom, a šibenski Bikarac mogao bi biti prvi s izgrađenom energanom. Računa se da Dalmacija godišnje proizvodi 120.000 tona otpada koji će se u Centrima, te potencijalno u cementarama prerađivati u gorivo za energane kako bi mu masa bila bitno smanjena.
Koliko košta energana na gorivo iz otpada
Budiša je rekao da je vrijednost izgradnje takvog postrojenja oko milijun eura po toni obrađenog RDF-a. FZOEU sufinancira dokumentaciju za energanu na Bikarcu. „Strah od energetske oporabe otpada je iracionalan. U prošlosti je bilo problema sa dioksinima i furanima iz spalionica, ali to je sada riješeno. U pogledu emisija veći su nam problem mala kućna ložišta i promet. Jedan vatromet napravi bitno više štete nego energana“, rekao je Budiša.
Prof. Nela Vlahinić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci govoreći o trendovima u energetici rekla je da ekonomika zamjene fosilnih goriva još nije jasna te da je upitno hoće li EU dosegnuti svoje klimatske i energetske ciljeve. Istaknula je da bi u zgradarstvo do 2030. trebalo uložiti sedam puta više novca nego do sada i da je pitanje gdje će se pronaći ta sredstva. Potražnja za električnom energijom trebala bi porasti za 50 do 100 % do 2050., no pitanje je iz kojih izvora će energija biti proizvedena, a tu je i problem elektroenergetskih mreža koje trebaju primiti veliku snagu iz obnovljivaca i integrirati u krivulju potrošnje.
Vlahinić je kao prva žena udruge XEnergy Mreža za promicanje žena u energetskoj tranziciji najavila godišnju nagradu za ženu godine, osoba koja je svojim radom dala veliki poslovni i društveni doprinos te potaknula jednakost šansi u energetskom sektoru. Nagrada će se dodijeliti u veljači, a o nominiranima će odlučivati glasovanje preko interneta i žiri. Vlahinić je pozvala tvrtke da nominiraju svoje kandidatkinje.
Energetske zajednice u problemu
Na konferenciji je riječi bilo i o energetskim zajednicama i zadrugama kao pionirima građanske energetike. U EU zadruga može djelovati kao zajednica i dijeliti električnu energiju dok to u Hrvatskoj ne funkcionira. Melani Furlan iz Zelene energetske zadruge ZEZ najavila je da zadruga pokušava registrirati energetsku zajednicu građana, što ide vrlo otežano jer Trgovački sud ne poznaje klasifikaciju djelatnosti energetska zajednica. Proces registracije je kompleksan, vrlo skup i previše birokratiziran, složio se i Ivan Zoković Cola iz Pokreta otoka, jedan od suosnivača nekoliko zadruga na otocima i kopnu.
Tri energetske zajednice u Hrvatskoj još ne isporučuju kilovate u mrežu radi tehničkih i papirnatih prepreka. Forum energetskih zajednica, koji okuplja 16 zadruga i zajednica, zauzeo se za promjenu Zakona o OIEVUK kako bi se otvorio put energetskim zajednicama građana i dijeljenju energije u višestambenim zgradama te su u suradnji s MINGOR-om dali svoje preporuke što bi trebalo mijenjati. Energetska zadruga na Cresu sad kalkulira s vrlo visokom cijenom priključenja i ispituje budućnost zajedničkog projekta, dok je razvoj zadrugarske sunčane elektrane na Korčuli zapeo jer je HEP dobio energetsko odobrenja na istoj lokaciji, ali nema riješene vlasničke odnose na zemljištu.
