Nakon Dubrovnika, Rovinja, Umaga i Zadra na red su došle Vodice. Naime, u tom gradu upravo se održava 16. međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje 'Energetska i procesna postrojenja' i 11. međunarodni forum o obnovljivim izvorima energije 'Power & Energy Masters 2024' u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING.
Kao i tijekom protekla tri desetljeća, taj trodnevni skup i ove godine potvrđuje svoju ulogu središnjeg mjesta koje okuplja brojne stručnjake, gospodarstvenike i predstavnike znanstvene zajednice omogućavajući im razmjenu i prijenos znanja i iskustva, a sve na dobrobit hrvatske energetike. S obzirom na to da se u 30 godina mnogo toga promijenilo, skup ponovno daje pregled nekih od ostvarenih energetskih projekata, pritom podsjećajući na već napuštena rješenja i otkrivajući neka nova koja od hrvatske energetike zahtijevaju aktivno sudjelovanje u energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji uopće.
"Vodice i Šibensko-kninska županija nisu odabrani slučajno. Na tome području izgrađena je jedna od prvih hidroelektrana na svijetu te je ta županija, ako se promatra novija povijest, dobila drugu vjetroelektranu u Hrvatskoj. Također, ne manje bitna činjenica jest da je ta županija dala i Hrvoja Požara, glasovitog hrvatskog energetičara", istaknuo je uime organizatora Boris Labudović, urednik stručnog časopisa EGE.
Mrežna ograničenja
Govoreći o izazovima i prilikama u novoj elektroenergetskoj eri, Ivan Paić, član Uprave Končara, istaknuo je kako taj najveći hrvatski neto izvoznik intenzivno razmišlja o tome kako još snažnije iskoračiti na svjetsko tržište.
Proizvodnja električne energije, nastavio je, stvara CO2, čije emisije može smanjiti veća uporaba obnovljivih izvora koji više nisu novost. "No, postavlja se pitanje kako ih integrirati u elektroenergetske sustav", napomenuo je, dodajući kako prijenosne mreže imaju određena ograničenja i ne mogu prihvatiti svu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora. "Također, sve je više velikih potrošača poput podatkovnih centara", izjavio je.
Končar se stoga, među ostalim, strateški opredjeljuje kako bi razvijao alate zahvaljujući kojima naprednim algoritmima, dakle, digitalizacijom oplemenjuje, primjerice, dalekovode koji tako postaju učinkovitiji. "Smatram da i u tome dijelu poslovanja imamo dovoljno znanja kako bismo napravili primjetan poslovni iskorak", kazao je.
Fondovska sredstva
Tatjana Čorlija Milivojević iz Sektora za Europsku uniju i regulatorne poslove Hrvatske elektroprivrede (HEP) izjavila je pak kako opredijeljenost prema čistoj i zelenoj energiji, posljedice pandemije i vojnog sukoba u Ukrajini zrcale ključni zakonodavno-strateški okvir EU-a za financiranje energetskih projekata. „"Njih je moguće financirati iz različitih fondova, a najprofiliraniji su Europski strukturni i investicijski fondovi, tj. ESI fondovi – Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond +", pojasnila je.
K tomu, nastavila je, sredstva za financiranje zelenih projekata moguće je dobiti iz Inovacijskog i Modernizacijskog fonda, Fonda za pravednu tranziciju te, među ostalim, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
HEP je fondovska sredstva već koristio ili još uvijek koristi za revitalizaciju zagrebačke vrelovodne mreže, pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, integraciju ‘big data’ modeliranja ponašanja i navika potrošača (korisnika) infrastrukture punionica koje omogućuje učinkovitost uporabe i upravljanja mrežom punionica električnih vozila i dr.
Problem kadrova postaje sve veći i ozbiljniji
U sklopu konferencije održan je okrugli stol na temu trideset godina hrvatske energetike na kojem su sudjelovali veterani - Željko Dorić, Srećko Švaić, Damir Kopjar i mlada snaga Tomislav Magić iz Mi Marisa, tvrtke koja je dobila priznanje za osobiti napor na uvođenju OIE. Ti stručnjaci su se složili da je u proteklih 30 godina puno napravljeno kad je riječ o gradnji novih energetskih izvora i revitalizaciji postojećih, kao i na energetskoj učinkovitosti i ekološkom aspektu proizvodnje iz fosilnih izvora. Godine 1990. Hrvatska je imala instalirano1259 MW termoenergetskih kapaciteta te još 650 MW u inozemstvu. Danas smo zahvaljujući velikom investicijskom ciklusu HEP-a na 1.580 MW, dok je 646 MW izašlo iz pogona. Magić je istaknuo da je budućnost u velikom broju distribuiranih izvora energije, a potencijal vidi u FN, VE i geotermalu.
Postoji izvjesna zabrinutost kvalitetom obrazovanja inženjera koji izlaze s fakulteta, kako je plastično rečeno - mladi se oslanjaju na uredski rad i modeliranje u softwarima, ne čitaju se stručne krnjige, fali fokusa i temeljitosti, skloniji su upisivati veleučilišta kako bi brže došli do diplome tako da fakulteti, koji garantiraju kvalitetno i široko obrazovanje, gube atraktivnost.
Srećko Švaić je naglasio da je tehnologija jako napredovala, no to nije pozitivno utjecalo na prijenos znanja sa starije generacije koja je gradila velika procesna postrojenja, na mlade. Magić je istaknuo da mlađima nedostaje koncentracije i potrebe da se koncept postavi na papir prije nego što ga se analizira na računalu a fale i fundamentalna znanja. Zaključeno je da je vjerojatno da će privatni sektor privući najkvalitetnije i motivirane pojedince, dok bi velike tvrtke u energetici mogle imati sve veći problem s kadrovima. Tu je dakako i strah da će politička situacija dovesti i do dalnjeg odljeva u inozemstvo.
Riječi je bilo i o obnovljivcima. Ivo Čović (Končar) istaknuo je da operatorije prijenosa i distribucije imaju puno problema zbog politike koja je previše utjecala na tržišna pravila, napose nedonošenjem naknade za priključenje OIE, što po njemu nije slučajnost. "Mrežarinu treba povećati, ova situacija je naprosto neodrživa jer blokira razvoj. Mreža je od interesa za sve i tu nema drugog puta. Stare kalkulacije su se promijenile, proizvodnje je postala jeftina, ali nama fali mreža, operatorima treba omogućiti da grade. Investitorima treba omogućiti da pod korektnim uvjetima, kakvi su vladali zadnjih 15 godina, ponude svoju energiju domaćem tržištu. Poticaji nisu nužni, ovo može biti dobitna priča za sve", rekao je Čović. Istaknuo je da Hrvatska treba iskoristiti svoja znanja i bogato iskustvo u integraciji OIE na okoliš, jer realno, većih štetnih utjecaja na okoliš nema, pokazala je višegodišnja praksa. Igor Grozdanić je istaknuo da nafta nije energent prošlosti, a LNG je definitivno energent budućnosti.
