Proteklih tjedana na sjednicama Gradskog i općinskih vijeća otoka Krka članovi predstavničkih tijela većine jedinica lokalne samouprave dali su zeleno svjetlo za dokument koji trasira energetsku budućnost otoka. "Interdisciplinarna strategija nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka" strateški je dokument koji izlazi iz konteksta energetske učinkovitosti i uz svoje ekološke značajke dotiče se i dugoročnih razvojno-gospodarskih mogućnosti otoka Krka i njegovih stanovnika. Izradu Studije su prije dvije godine zajednički pokrenuli čelnici svih krčkih lokalnih samouprava i predstavnici komunalnog društva Ponikve, koje bi trebalo postati jednim od glavnih provoditelja tog projekta. Izrađivao ju je tim njemačkih stručnjaka iz konzultantske tvrtke IGR (Ingenieursgesellschaft Rockenhausen) te instituta IfaS (Institut für angewandtes Stoffstrommanagement) a izradu tog je s 800 tisuća bespovratnih kuna financirala Vlada SR Njemačke. Studija je pokazala i kako otok Krk danas 42% svojih energetskih potreba zadovoljava strujom. Čak 32% potreba pokriva se korištenjem loživog ulja, a 21% drvom. Zaključci njemačkih energetskih stručnjaka, analitičara i konzultanata pokazali su i kako bi, zahvaljujući insolaciji, vjetru i biomasi veći dio ulaganja u buduću otočnu energetsku infrastrukturu bio isplativ već nakon nekoliko godina. Ponuđena rješenja predviđaju kako bi već 2030. godine otok Krk polovinu od svojih ukupnih energetskih potreba mogao zadovoljavati iz vjetra, 43% iz fotonaponskih sustava postavljenih na krovovima dok bi se 5% »pokrivalo« iz fotonaponskih sustava na »ostalim površinama« odnosno iz solarnih elektrana. Preostalih 2% energije dobivalo bi se iz postrojenja pogonjenih bioplinom, proizvedenim od otpadnih materijala. Na Krku bi se u idućih dvadesetak godina trebalo instalirati oko 36,8 MW fotonaponskih postrojenja na krovnim površinama, 4 MW fotonaponskih postrojenja na tlu, 25,2 MW vjetroelektrana te oko 250 kW postrojenja na bioplin. Riječ je o ulaganju vrijednom 89,65 milijuna eura kojim bi otok Krk, prvi na Mediteranu, dobio titulu energetski potpuno neovisnog otoka, piše Novi list.