Na jugu je obnovljivo

Autor: B.L. Objavljeno: 20.05.2024. 🕜 16:03 Lokacija: Ljubuški (Bosna i Hercegovina)
  • Vodopad Kravica na rijeci Trebižatu u Hercegovini (foto: BO, kolovoz 2023.)

• Trebižat, rijeke, Hercegovina, Bosna i Hercegovina
    Izvor: B.O.
  • Panorama Ljubuškoga (foto: D.P., svibanj 2024.)

• Ljubuški, Hercegovina, Zapadnohercegovačka županija, Bosna i Hercegovina
    Izvor: B.O.

Instalirana snaga sunčanih elektrana u BiH-u se u samo godinu dana udvostručila, naglašeno je na konferenciji Renewable South, održanoj 15. i 16. svibnja u Ljubuškome

Odluka o održavanju stručnog skupa posvećenog obnovljivim izvorima i energetskoj tranziciji u Bosni i Hercegovini za tvrtku ENERGETIKA MARKETING kao organizatora pokazala se kao pun pogodak. To potvrđuju izjave i pohvale brojnih sudionika konferencije pod nazivom Renewable South koja je 15. i 16. svibnja održana u Ljubuškome.

To je ujedno bilo uspješno povezivanje predstavnika državnih tijela i ustanova, lokalnih vlasti, znanstvene zajednice i gospodarstva s ciljem raspravljanja o problemima, ali i prilikama u području energetike koje, zahvaljujući jednom dijelu i nedavnom otvaranju pregovora s Europskom unijom,  čekaju susjednu zemlju.

 

Snage, slabosti, prilike i prijetnje obnovljivim izvorima

Kada se radi o primjeni obnovljivih izvora u BiH-u, napredak je primjetan, iako ima još mnogo toga za napraviti. No, kako je to na okruglom stolu koji je bio središnji dio Konferencije napomenula dr. sc. Maria Đogić, rukovoditeljica za ekonomske poslove u Uredu generalnog direktora Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, "mnogo problema u kratkom roku ne može se riješiti." Istodobno, ona smatra i kako bi lokalne zajednice trebale imati više koristi od bilo kakvih energetskih projekata.

Ono što je svakako dobro u bosanskohercegovačkoj energetici je činjenica da udio obnovljivih izvora u energetskom miksu nije zanemariv. "S 2 GW iz sunčanih elektrana i vjetroelektrana, zemlja bi mogla biti potpuno dekarbonizirana," istaknuo je Almir Imamović, rukovoditelj Sektora za tarife i tržišta Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK). To bi moglo značiti i da bi se u proizvodnji električne energije mogao napustiti ugljen, što je trenutačni europski trend. Zato treba biti optimističan, a dobar pokazatelj je to što se snaga sunčanih elektrana u godinu dana gotovo udvostručila i do kraja ove godine dosegnut će najmanje 400 MW.

Veliki iskorak koji značajno olakšava priključivanje sunčanih elektrana na elektroenergetsku mrežu je uvođenje certificiranih instalatera koji sada mogu ugrađivati i brojila (takve mogućnosti u Hrvatskoj još nema, zašto se na priključak čeka dulje vrijeme). Ujedno se radi o zanimanju za koje se već polako uvodi mogućnost prekvalifikacije iz rudarskih zanimanja, kako bi šok nakon očekivanog zatvaranja rudnika ugljena i termoenergetskih postrojenja na ugljen bio što manji. Istodobno, unatoč golemoj potkapacitiranosti svih tijela koje se bave energetikom na bilo kojoj razini, donošenje zakona i podzakonskih propisa je u uzlaznoj putanji. Tako smatra Halko Balavac, pomoćnik ministra u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije koji je najavio značajno skraćivanje administrativnih postupaka za priključivanje sunčanih elektrana na mrežu, olakšano osnivanje zajednica građanske energije, zajednica obnovljive energije i 'prosumera'. No, ipak zapinje s osnivanjem burze električne energije i s razdvajanjem djelatnosti elektroenergetskih tvrtki. Bez obzira na to, on smatra kako će BiH "...u Europu stići, pa makar u predzadnjem vagonu i na predzadnjim vratima."

Problema napuštanja ugljena u elektroenergetici dotaknula se i Sanela Pokrajčić, dipl. inž. el., v.d. članice Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH-a (FERK). "Radna mjesta u rudnicima ne smiju ostati zatvorena, već moraju naći svoje mjesto pod Suncem," napomenula je istaknuvši time važnost energetske tranzicije. Pri tome je naglasila kako je najveće zanimanje za gradnju sunčanih elektrana u dvije najjužnije bosanskohercegovačke županije: Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj. No, iako je zanimanje ulagača u takve projekte veliko, najveći izazovi su administrativni postupci koji se razlikuju od županije do županije i elektroenergetska mreža koja je nerazvijena baš u onim područjima koja su najpogodnija za gradnju postrojenja.

U svakom slučaju, okrugli stol pod nazivom 'Snage, slabosti, prilike i prijetnje primjene obnovljivih izvora' donio je sjajnu raspravu, s više odgovora nego (otvorenih) pitanja. Uz to, prije rasprave ukratko su prikazana dva zanimljiva projekta koje ostvaruje EPHZHB: VE Poklečani kod Posušja, snage 132 MW i SE EPHZHB 1 kod Stoca, snage 150 MW, a bilo je riječi i o mogućnostima primjene Sunčeve u dobivanju električne, toplinske i rashladne energije.

Sudionici okruglog stola

Ususret obnovljivom jugu

Da odabir Ljubuškoga kao mjesta održavanja konferencije posvećene obnovljivim izvorima nije bio slučajan, u sklopu pozdravnih govora potvrdio je Tihomir Kvesić, predsjednik Gradskog vijeća. Naime, radi se o najosunčanijem gradu u BiH-u, s 2660 sunčanih sati godišnje.

U prvoj tematskoj cjelini skupa bilo je riječi o sadašnjem stanju i okruženju primjene obnovljivih izvora u BiH-u. Tako je napomenuto da se iz njih proizvodi 57% električne energije (ipak, ostatak potječe iz termoelektrana na ugljen!) i da je BiH prvi neto izvoznik električne energije među 12 zemalja Jugoistočne Europe. S druge strane, Nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. predviđa udio obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji (znači, i u grijanju zgrada i u prometu) od 43,6%, što će biti izazovno ostvariti, baš kao i ugljičnu neutralnost do 2050. godine.

"Obnovljivi izvori su u današnjoj energetici, gospodarstvu i društvu i trend i izazov," napomenula je Lejla Sadiković, dipl. inž maš. iz Udruženja za obnovljive izvore energije Privredne/Gospodarske komore FBiH. Da je 'pozitivni mobing' potencijalnih ulagača bitan kada se radi o gradnji sunčanih elektrana, dobro pokazuje primjer Stoca, na čijem je području do sada izgrađeno već 89 takvih postrojenja, u rasponu snage 150 kW - 1 MW. Vezano uz povećanje primjene obnovljivih izvora, već sada treba koristiti suvremena rješenja i alate za upravljanje tržištem i elektroenergetskim sustavom kao što su ugovori o otkupu energije (PPA i VPPA) i sustave za pohranu energije.

 

Dobra obnovljiva praksa i održiva dostignuća

Konferencija je ujedno bila i prigoda za pokazati neka dobra, ali i loša iskustva iz Hrvatske koja će BIH-u svakako pomoći na putu prema obnovljivoj budućnosti. Također su prikazana i dva primjera dobre prakse na obnovljivom jugu. To su Posušje, gdje se projekti sunčanih elektrana i malih hidroelektrana ostvaruju u suradnji s lokalnom vodoopskrbnom tvrtkom i Tomislavgrad, gdje su već u pogonu dvije vjetroelektrane, a još tri se grade, no tu je i nekoliko sunčanih elektrana ukupne snage 2,167 MW i bioplinska elektrana snage 1 MW koja se upravo gradi.

Bilo je riječi i o iskustvima iz primjene obnovljivih izvora u Crnoj Gori, o čemu je govorio prof. dr. Martin Ćalasan. Pri tome je naglasio da se elektrane "moraju graditi stručno, a ne gdje tko hoće, kada netko hoće i kako tko hoće."

Središnji dio treće tematske cjeline bio je posvećen dizalicama topline, rješenju za osiguravanje toplinske i rashladne energije u zgradama. Pri tome su između ostaloga, prikazane prednosti takvih rješenja koje nudi Weishaupt i nekoliko primjera dobre prakse primjene dizalica topline voda - voda iz Hrvatske i BiH-a. Bilo je riječi i o propanu kao radnoj tvari za dizalice topline, a napomenuto je i kako je prošle godine u Europi prvi put na tržištu isporučeno više od 3 milijuna takvih uređaja.

Konačno, prikazano je i kako je u Hrvatskoj uređen sustav obrazovanja za energetska zanimanja, a za kraj i zanimljiv projekt agrosunčane elektrane na otoku Braču, što je rješenje koje bi bilo odlično za primjenu u poljoprivrednom kraju, kakav je upravo kraj oko Ljubuškoga i cijela dolina rijeke Trebižat.

U svakom slučaju, već se sada može najaviti novo druženje na obnovljivom jugu sljedeće godine.

 

TAGOVI