Najnovijom tehnologijom naftnih bušotina do geotermalne energije

Autor: A.H. Objavljeno: 14.02.2007. 🕜 10:52 Lokacija: Zagreb

Toplina iz Zemljine unutrašnjosti mogla bi osigurati najveći dio energetskih potreba u svijetu, pokazuje jedna nova studija

Toplina iz Zemljine unutrašnjosti mogla bi osigurati najveći dio energetskih potreba u svijetu, pokazuje jedna nova studija, prenosi 'Poslovni dnevnik'. Američki stručnjaci kažu da je geotermalna energija uglavnom netaknuti i neiscrpivi izvor čiste energije koja bi mogla smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, nafti i ugljenu. U najnovijoj inicijativi, znanstvenici pozivaju američku Vladu da stane na čelo 15-godišnjeg programa razvitka geotermalne energije u ekonomski konkurentni izvor struje u Americi. Zemljina otopljena jezgra zagrijava stijene duboko u površinskoj kori, koje, sa svoje strane, zagrijavaju podzemne rezervoare vode, piše 'Poslovni dnevnik'. Para iz tih procesa trenutno generira 10 tisuća megawata struje diljem svijeta. Gotovo trećina te količine generira se u SAD-u, najvećem svjetskom proizvođaču geotermalne energije. Panel stručnjaka - na čelu s inženjerom kemije Jeffersonom TESTEROM, s Masačustetskog tehnološkog instituta (MIT) - kaže da je ta količina tek maleni djelić geotermalnog potencijala Zemlje. On smatra da Amerika može učiniti daleko više. "Još je potreban napredak na tehnologiji da bi ona postala komercijalno konkurentna. No izvori su, sami po sebi, golemi, da se i ne spominje pozitivan učinak u zaštiti okoliša. To je mogući put za dugoročnu opskrbu većim količinama struje", smatra Tester. Sadašnji projekti ponajviše koriste geotermalnu energiju tamo gdje je ona najlakše dostupna - na lokacijama gdje, zahvaljujući prirodnim faktorima, vruća voda i para dopiru blizu površine tla, poput Islanda i Kalifornije. No, znanstvenici kažu da bi se nova tehnologija, razvijena za naftne bušotine, mogla koristiti za bušenje kilometrima duboko pod zemlju, gdje bi bili stvoreni umjetni geotermalni rezervoari, prenosi 'Poslovni dnevnik'. Vruće stijene mogle bi biti rascijepljene, a kroz njih bi se pumpala voda iz obližnjih izvora, stvarajući tako paru za generatore na površini. "Pokušavamo kopirati ne samo strukturu prirodnog sustava, nego i performanse takvog sustava u smislu koliko bi se vode pumpalo kroz vruće stijene i koliko bi se električne energije dobilo iz geotermalne energije, pohranjene u tim vrućim masama stijenja", smatra Jefferson Tester. Također, on kaže da je geotermalna energija čista - nema nikakvih otpuštanja ugljičnog dioksida ili drugih zagađivača, koje se krivi za globalno zatopljavanje. Geotermalna energija pružila bi trajni domaći izvor energije koji ne bi ovisio o vjetru ili o Suncu. Uz to, geotermalna elektrana predstavljala bi znatno manji pogon u usporedbi s nuklearnom elektranom ili onom na ugljen. No takvi sustavi koriste goleme količine vode, koja je u nekim područjima oskudna. Kako tvrde znanstvenici, rascjepljivanje podzemnih stijena i tjeranje vode kroz nastale pukotine moglo bi izazvati manje potrese. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća podrška američke vlade geotermalnim i drugim oblicima alternativne energije znatno je opala. Skupina znanstvenika poziva na provođenje 15-godišnjeg programa investiranja od strane vlade i privatnog sektora u istraživanja novih geotermalnih tehnologija kako bi bušenje postalo isplativije i manje rizično, kako bi bila odabrana najbolja mjesta za bušenje, prenosi 'Poslovni dnevnik'.