Udio geotermalnih elektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije u svijetu manji je od 0,4%. Kako izvještava 'Poslovni dnevnik' cilj je do 2010. godine postići udio od jedan posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije. Premda se ta brojka doima malom, iskorištavanje geotermalne energije u svijetskim razmjerima razvijeno je do tolike mjere da od nje žive manji gradovi. U Hrvatskoj se izvori geotermalnih voda još uglavnom koriste za toplice. Ipak, poskupljenje nafte, ali i sve strože ekološke norme koje nam nameće EU dovele su do planiranja geotermalnih elektrana i na našim prostorima. U Hrvatskoj je, a u tome se slaže i struka, potencijal geotermalne energije velik, no ona se za proizvodnju električne energije još ne primjenjuje zbog skupoće. "Najveći je problem obnovljivih izvora što je njihovo iskorištavanje još skuplje od iskorištavanja fosilnih i nuklearnih goriva, pogotovo za proizvodnju električne energije", rekao je za list pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo doc. dr.sc. Željko TOMŠIĆ. U Hrvatskoj za sada postoji nekoliko istraženih izvora na kojima je temperatura između 120 i 170 stupnjeva Celzijevih te dvadesetak od 90 do 65 stupnjeva, od čega je nekoliko i na području Zagreba. A upravo o smještaju, objašnjava struka, izravno ovise mogućnosti i namjene korištenja izvora jer je za potpuno iskorištavanje izvora potrebno zaokružiti cijeli proizvodni proces. 'Poslovni dnevnik' piše kako se u iskorištavanje geotermalne energije nedavno se uključio i HEP koji je inicirao gradnju dva pilot-projekta u Općini Legrad i Velikoj Cigleni kraj Bjelovara. Premda elektrane neće biti velike snage, u HEP-u ističu da pri iskorištavanju geotermalnih voda nije važna samo proizvodnja električne energije. "Geotermalna elektrana je čelni objekt u lancu korištenja geotermalne energije koji u tehnološkom i ekonomskom smislu uvjetuje uspješnost cijelog programa korištenja geotermalne energije. Iza elektrane dolazi još nekoliko projekata korištenja, kao sušara voća i povrća koja bi bila u funkciji proizvodnje prehrambene industrije, zatim uzgoj povrća i cvijeća u plastenicima pa uzgoj slatkovodne ribe, a tek tada i toplice", navodi savjetnik predsjednika Uprave HEP-a Nikola BRUKETA, dipl. ing. Iako za Veliku Ciglenu detalji još nisu izrađeni jer će studija biti gotova u travnju, iz prethodnih se studija zna da bi geotermalna elektrana kraj Bjelovara u prvoj fazi imala neto snagu 4 MW. Koliku će snagu imati u drugoj fazi, kazat će studija u proljeće. S druge strane, studija je dovršena za elektranu na lokaciji Lunjkovec - Kutnjak u Općini Legrad, kao i njene prateće aktivnosti. Program gospodarske uporabe geotermalne energije za tu lokaciju izradio je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prema programu, projekt bi sadržavao proizvodnju i distribuciju transformiranih oblika energije i geotermalne elektrane, industrijsku proizvodnju - sušaru, proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima, proizvodnju ukrasnoga bilja, koncept akvakulture na području zahvata te program i koncepciju turističkog razvitka kompleksa. 'Poslovni dnevnik' navodi kako bi prva faza gradnje projekta stajala oko 500, a druga oko 970 milijuna kuna. Od toga bi najveća ulaganja otpala na INA-u i HEP. Obveza INA-e bila bi ulaganje u bušotine (u prvoj fazi omogućavanje crpljenja 70 litara vode u sekundi iz postojeće proizvodne i utisne bušotine s uronjenom pumpom; u drugoj 300 litara u sekundi iz tri proizvodne i tri utisne bušotine s uronjenim pumpama), a HEP ulaganje u elektranu i sustav distribucije topline (u prvoj fazi gradnja agregata snage 2 MW, a u drugoj dva agregata po 4 MW), te bi po svršetku projekta Lunjkovec - Kutnjak imao elektranu ukupne snage 10 MW. Na lokaciji Velika Ciglena neto snaga elektrane bila bi u prvoj fazi oko 4 MW, a u drugoj nije poznata jer studija nije dovršena, piše 'Poslovni dnevnik'.