U Europi se 50% ukupne energije troši za grijanje. Vizija solarne energije, koju je Europska unija uvela u 7. okvirni program istraživanja, predviđa da će se 2030. polovica enegije crpiti iz solarnih izvora, izvještava 'Poslovni dnevnik'. Takvo mišljenje dijeli i Werner WEISS, član Instituta za tehnologiju iz Gleisdorfa. 'Poslovni piše' kako 2030. godine ne bi smjelo biti novogradnje koja nije 100% opremljena sustavima za korištenje solarne energije. Potencijali su nedovoljni iskorišteni i na području industrije i obrta, gdje su ponekad nužne proizvodne temperature i do 250 stupnjeva. Ako se žele ostvariti zacrtani ciljevi, tada kolektori 2030. više neće biti od bakra ili barem ne u najvećem dijelu, piše 'Poslovni dnevnik'. Postoje istraživanja glede miješanja metala, znantan je napredak postignut u tehnologiji kolektora, ali i na području spremišta energije. Tu je cilj ostvariti osam puta veću moć spremišta. Konkretno: s jednakim volumenom pohraniti osam puta više energije. I na tom području postoji nekoliko istraživačkih projekata koji se sada provode u Europi. Budućnost leži i u hlađenju putem solarne energije. Na tom se području očekuju velika postignuća u idućih nekoliko godina, smatra Weiss. Budućnost je u srednjoročnim okvirima kombiniranog korištenja solarne energije za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode. Od incijative energetske platforme očekuje se mnogo – širenje u svim zemljama članicama. Sada je 70% tržišta solarne energije usredotočeno samo u trima zemljama, Njemačkoj, Austriji i Grčkoj. Ako tržište nastavi ovako rasti, a to se događa, tada bi trebalo doći do velikog razvoja, a u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj to se već vidi jer je u tim trima zemljama porast bio veći od 100%. Rastu nema granica, ističe Weiss, jer Sunčeve energije ima dovoljno. Gospodarstvo već sada ima velike koristi od solarne energije, a neke zemlje poput Austrije specijalizirale su se na tom području toliko da su preuzele vodstvo na tom tržištu u Europi, piše 'Poslovni dnevnik'.