Njemačka je dosegnula polovicu planiranog solarnog kapaciteta u sklopu strategije energetske tranzicije do 2030. godine, objavila je Njemačka udruga solarne industrije (BSW-Solar). Prema njihovim podacima, u zemlji je trenutno instalirano 107,5 gigavata solarne energije, što je točno polovica zacrtanog cilja od 215 gigavata.
Instalirano je gotovo 5,3 milijuna fotonaponskih sustava, uključujući one na krovovima, balkonima, parkiralištima i vodenim površinama. Ti sustavi trenutno pokrivaju oko 15 posto potreba Njemačke za električnom energijom.
Glavni direktor BSW-Solara Carsten Körnig istaknuo je kako se solarna tehnologija značajno razvila: „U proteklih 25 godina, fotonaponska tehnologija se razvila od skupe satelitske tehnologije do najjeftinijeg oblika proizvodnje električne energije na Zemlji.”
Unatoč napretku, u BSW-u upozoravaju na nedavno usporavanje rasta solarnih instalacija, što bi moglo ugroziti ispunjenje cilja do kraja desetljeća. „Polovica puta je iza nas, ali sljedeća etapa neće se dogoditi sama od sebe,” izjavio je Körnig, pozivajući na nastavak ulaganja i ubrzavanje provedbe.
U fokusu udruge je i širenje sustava za pohranu energije, ključnih za integraciju obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. Trenutno je u Njemačkoj aktivno oko 2 milijuna baterijskih sustava s ukupnim kapacitetom od 20 gigavatsati, no do 2030. godine potrebno je dosegnuti 100 do 150 gigavatsati.
Kako bi se to ostvarilo, udruga poziva na brzu provedbu zakonodavnih povlastica za baterije, predviđenih koalicijskim sporazumom njemačke vlade.
Najveći udio instaliranog kapaciteta čine sustavi na zgradama, prvenstveno krovovi i pročelja, koji broje 4,2 milijuna sustava s ukupno 71 gigavatom kapaciteta. Slijede sustavi na otvorenim površinama, kojih je oko 20.000, ali dostižu gotovo 33 gigavata. Balkonske elektrane broje više od 1 milijun instalacija, no ukupno doprinose s tek oko 1 gigavatom zbog niže snage.
BSW zaključuje da bez snažnijeg širenja fotonapona i pohrane – nema energetske tranzicije. „Trenutni toplinski val i sve veće klimatske štete to bolno potvrđuju,” poručio je Körnig.
