Novo izvješće Međunarodnog udruženja za hidroenergiju (IHA) pokazuje snažan zamah primjene hidroenergije u svijetu, što ponajviše treba zahvaliti naglom porastu broja reverzibilnih (crpnih) hidroelektrana. Prema podacima iz 'Pregleda hidroenergije u svijetu za 2025. godinu', novoinstalirana snaga svih hidroelektrana u svijetu prošle je godine iznosila 24,6 GW, dok je proizvodnja električne energije u hidroelektranama istodobno porasla za 10%, na 4578 TW h. To pokazuje snažan oporavak hidroenergetske proizvodnje električne energije u svijetu, nakon što su ranijih godina dosegnute najniže razine, za što su glavni razlog suše.
Kada se pak radi o reverzibilnim hidroelektranama, njihova je snaga prošle godine povećana za 5% ili za 8,4 GW i dosegnula je ukupno 189 GW, što pokazuje rastući trend. Svede li se to na petogodišnji prosjek, to bi značilo 6 GW novoinstalirane snage takvih postrojenja godišnje, dok je ona u prethodna dva desetljeća u prosjeku bilo 2 - 4 GW godišnje.
Razvoj širom svijeta
Ukupna snaga projekata koji se razvijaju širom svijeta potkraj prošle godine premašila je 1075 GW, što znači povećanje u odnosu na 2023. za oko 8%. Od toga 600 GW otpada na projekte reverzibilnih, a 475 GW na projekte konvencionalnih postrojenja. Sve to treba zahvaliti i općem trendu okretanja rješenjima za pohranu energije (a reverzibilne hidroelektrane svakako su jedno od njih) i proizvodnji električne energije sa što manjim emisijama. Očekuje se da će većina tih projekata koji su već u fazi gradnje biti puštena u pogon do 2030. godine.
Takve podatke komentirao je Eddie Rich, izvršni direktor IHA-e: "Kako primjena obnovljivih izvora nastavlja rasti, reverzibilne hidroelektrane imaju sve važniju ulogu u osiguravanju fleksibilnosti i stabilnosti sustava. Istodobno, u mnogim područjima konvencionalne hidroelektrane ostaju prioritet za postizanje globalnih klimatskih i razvojnih ciljeva. Suočeni s rastućom nestabilnošću klime, moramo graditi ne samo čiste energetske sustave, već i otporne. Voda, vjetar i Sunce ispunjavaju taj zadatak!"
No, bez obzira na sve te pozitivne trendove, moglo bi se dogoditi da se do 2030. godine pojavi manjak ukupne snage svjetskih energetskih postrojenja od 60 - 70 GW, ako se u obzir uzmu ciljevi Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) iz njezinog scenarija 'Utrostručenja primjene obnovljivih izvora'. Zato je ključno ubrzavanje ishođenja svih potrebnih odobrenja za projekte i olakšavanje financiranja.
Kina na prvome mjestu
Kada se radi o podacima o pojedinim zemljama i dijelovima svijeta, nikoga ne čudi što je Kina i u hidroenergiji na prvome mjestu. Novoinstalirana snaga kineskih hidroelektrana prošle je godine iznosila 14,4 GW, od čega više od polovice otpada na reverzibilne hidroelektrane. Zbog toga bi se moglo dogoditi da se premaši postavljeni cilj za snagu reverzibilnih hidroelektrana do 2030. godine od 120 GW.
Prošla je godina za hidroenergiju u Europi bila prekretnica i bilo je mjeseci gdje je energija iz hidroelektrana, vjetroelektrana i sunčanih elektrana činila najveći dio energetskog miksa u pojedinim zemljama Europske unije. Zahvaljujući dobroj hidrologiji, proizvodnja hidroelektrana porasla je na desetljetno razinu od 680 TW h. Kada se pak radi o reverzibilnim hidroelektranama, u Europi se razvijaju projekti ukupne snage čak 52,9 GW. Od toga 3 GW otpada na postrojenja koja se već grade, a 6,7 GW na ona koja su dobila sva potrebna odobrenje za početak gradnje.
U Africi je novoinstalirana snaga hidroelektrana prošle godine premašila 4,5 GW, a radi se o kontinentu na kojem se iz hidroenergije pokriva 20% potreba za električnom energijom. U svakom slučaju, postoji golem prostor za daljnji razvoj jer je trenutačno iskorišteno samo 11% ukupnog hidroenergetskog potencijala koji se procjenjuje na više od 600 GW.
S druge strane Atlantskog oceana, u Južnoj Americi, ukupna snaga hidroelektrana prošle je godine povećana za skromnih 306 MW, iako je riječ o kontinentu na kojem se iz takvih postrojenja pokriva čak 45% potražnje za električnom energijom. Istodobno, na tom se kontinentu primjećuje sve veća potreba za značajnim ulaganjima u hidroenergiju zbog rastuće potražnje za električnom energijom za lučka postrojenja, podatkovne centre i industriju, objavio je energetski portal 'Power Engineering International'.
