Na zajedničkoj sjednici više saborskih odbora predstavljeni su prioriteti danskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koje traje od 1. srpnja do 31. prosinca 2025. Među istaknutim temama našli su se klimatska politika, zelena tranzicija i otpornost Europe na okolišne izazove.
Danski veleposlanik u Hrvatskoj, Ole Frijs-Madsen, istaknuo je da je jedan od ključnih prioriteta predsjedanja konkurentna i zelena Europa, naglasivši potrebu za ubrzanjem klimatskog djelovanja i prelaska na obnovljive izvore energije. Prema njegovim riječima, cilj je osnažiti europsku konkurentnost smanjenjem ovisnosti o ruskim energentima, pojednostavljenjem propisa i jačanjem investicija u održivu infrastrukturu.
– Europska unija mora postati predvodnik u klimatskom djelovanju, rekao je Frijs-Madsen, dodavši da će dansko predsjedanje dati smjernice za oblikovanje sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira, uključujući podršku zelenoj tranziciji.
Govoreći o planiranim zakonodavnim inicijativama, Frijs-Madsen je istaknuo i važnost razvoja infrastrukture otporne na klimatske promjene, naglasivši da ulaganja u okoliš moraju biti dio šireg strateškog okvira Europske unije.
Naglasak na energiji vjetra, sunca i vode
Na temu smanjenja regulatornog opterećenja i kašnjenja u donošenju klimatskih uredbi, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić upitala je o ambicijama Danske. Veleposlanik je odgovorio da će ciljevi za 2040. biti ambiciozni, ali da je trenutno glavni fokus europska sigurnost i stabilnost.
Pitanje pristupa čistoj energiji otvorio je i predsjednik Odbora za gospodarstvo Ivica Mesić, posebno u kontekstu uloge nuklearne energije. Frijs-Madsen je potvrdio da je nuklearna energija vrlo bitna tema, ali da se istodobno otvaraju pitanja njene isplativosti i troškova. Danska će stoga naglasak staviti na razvoj vjetroenergije, solarnih elektrana i hidroenergije.
U zaključku sjednice, dansko predsjedanje ocijenjeno je kao prilika za usmjeravanje EU prema učinkovitijem odgovoru na klimatske izazove, uz očuvanje konkurentnosti i ravnoteže između ambicija i realnih mogućnosti država članica.
