Udruženje Obnovljivi izvori Hrvatske našlo se nesretnim zbog negativne reakcije javnosti na značajan trošak poticanja energije koju proizvode, a imaju i drugačiju viziju kako se uhvatiti u koštac s rastućim troškovima. To bi bilo kroz drugačije oporezivanje električne energije. Kažu da Vladin prijedlogom smanjivanjem PDV-a na opskrbu električnom energijom na 13% neće dovesti do povećanja potrošnje energije jer potrošnja ne
ovisi o cijeni energenta nego sezonskim navikama potrošača i
meteorološkim prilikama. Inače, Vlada je izračunala da će proračun time biti siromašniji za 900 do 950 mil. kn, a mjera se uvodi kako bi se anuliralo poskupljenje koje sa sobom donose naknade za OIE.
"Umjesto toga u interesu hrvatskih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, pa i samog HEP-a, ali i svih potrošača, je ostaviti PDV za isporuku električne energije na razini od 25% s tim da se ukine PDV za obnovljive izvore električne energije koje država već ionako potiče. Besmisleno je nakon povećanja naknade naplaćivati porez na dodanu vrijednost za električnu energiju porijeklom iz obnovljivih izvora energije koja je sufinancirana, jer dodana vrijednost i jeste nastala poticajima države. Ukidanjem PDV-a na obnovljive izvore energije u idućem četverogodišnjem mandatu nove Vlade uz minimalno povećanje naknade od 3 lipe po kWh do 2018 godine u potpunosti je moguće zamijeniti uvoz električne energije domaćom proizvodnjom iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija. To bi ujedno doprinijelo povećanju nacionalnog BDP-a i smanjenju državnog deficita do 2020. godine za barem 0,8%", kažu u svom priopćenju ne navodeći koliko bi se novca time prikupilo. Inače, tvrde da trpe medijske napade iza kojih stoje lobiji koji se zalažu za gradnju
termoelektrana na fosilna goriva, a u posljednje vrijeme i uvoznici
struje.
"Spomenuto Udruženje piše neodgovorno i neutemeljno", smatra energetičar Marijan Kalea. Pojašnjava da je Hrvatska bruto potrošnju električne energije od 17,5 TWh 2014., namirila uvozom 4 TWh. Godina je bila naglašeno vlažna (rekordnih 9,1 TWh proizvedeno je hidroelektranama), u sušnijim godinama uvoz bi bio barem 30-ak posto. Te godine proizvedeno je elektranama na poticane OIE i poticanu kogeneraciju oko 0,9 TWh. "Kako misle sastavljači tog priopćenja u dvije godine koje predstoje dopuniti sustav novim elektranama na OIE i s visokoučinkovitom kogeneracijom koje će proizvesti dodatnih najmanje 4 TWh kao bismo „do 2018. godine u potpunosti zamijenili uvoz električne energije proizvodnjom iz OIE i visokoučinkovitih kogeneracija“? Usput: elektrane na poticane OIE proizvele su 4,3% ukupne energije iz OIE, a ostalih 95,7% dobiveno je – na prvom mjestu – korištenjem biomase, osobito ogrjevnog drveta, i velikih hidroelektrana (na drugom mjestu) te zanemarivo biogoriva. To sve tvorilo je naš udio OIE u bruto finalnoj potrošnji energije od 27,9% (2014)", komentira Kalea.
