Nadalje, «trojac» traži izuzeće određene skupine kupaca električne energije od plaćanja pune visine naknade za OIE, za što bi trebalo definirati tko su ti povlašteni, a sugerira se to oni koji minimalno troše jedan GWh, kao što je to u Njemačkoj, dok bi se kategorizaciju oslobođenja moglo napraviti po uzoru na Rumunjsku, gdje postoje oslobođenja od 40% do čak 85%, ovisno o udjelu troška električne energije u troškovima proizvodnje.
Također, traže se olakšice za obveznike ishođenja dozvola za emisije stakleničkih plinova, kojima ne bi trebalo uvećavati iznos naknade jer su već diskriminirani u odnosu na emitere iz drugih EU članica. Naime, hrvatske tvrtke ne mogu koristiti međunarodne kredite kako bi podmirili obaveze prema EU-ETS sustavu trgovanja emisijskim jedinicama, pa su im troškovi znatno veći ili moraju konstantno smanjivati proizvodnju do granice financijske izdržljivosti, s perspektivom da se uskoro nađu u još nepovoljnijem položaju. U dopisu se sugerira da se kupcima koji troše više od 1 GWh godišnje, a certificirali su se prema normi ISO 50001 za sustavno upravljanje energijom, odobri dodatni popust na naknadu od 10%, kao što je to u Njemačkoj. «Trojac» ima još jednu zanimljivu sugestiju za državu: predlažu financiranje naknade za obnovljivce iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji poticajima tu granu financira s minimalnih 11 mil. kn.
Dopis HUP-a došao je u prilično nezgodno vrijeme – bivši ministar gospodarstva Panenić kabinet je upravo predao Martini Dalić, a kompletan sektor energetike prelazi u ministarstvo zaštite okoliša Slavenu Dobroviću, koji još nije imenovao državnog tajnika. Proizlazi da se dopisom HUP-a trenutno nitko nema mandat baviti. Kako neslužbeno doznajemo od upućenog izvora, mala je vjerojatnost da će prijedlozi pasti na plodno tlo i vrlo je izvjesno da će naknada za OIE ipak os 1. siječnja biti 12 lp/kWh, s tendencijom da se godinu kasnije povećan na 14 lp/kWh. Razloga za to je više. Za početak, Zakon o obnovljivim izvorima energije predviđa da se naknada za poticanje OIE odredi do kraja listopada i da se utvrđuje jednom godišnje. Dakle, za kvartalne korekcije naknade trebalo bi mijenjati zakon, a za to sada nema vremena.
Izuzeće odnosno olakšice od plaćanja naknade za određene kupce, samo po sebi je dobra ideja ali bi je prethodno trebalo financijski analizirati da se procijene efekti za novac prikupljen u HROTE. Nakon toga, ako se pokaže da je «račun izvediv» resorno ministarstvo bi trebalo kontaktirati Glavnu upravu za tržišno natjecanje EU (DG Competition) jer je riječ o državnim potporama. Ipak, jasno je, ako netko plati manje, netko će trebati platiti više…
Država administracija pak smatra da glavni problem u povećanju naknade za OIE nije toliko u ulasku novih postrojenja u sustav poticanja već u činjenici da će se od 1. siječnja 2017. zelena energija prodavati na tržištu. Odnosno više je neće po cijeni od 42 lp/KWh otkupljivati opskrbljivači sukladno svom tržišnom udjelu, već će se prodajom te energije na tržištu baviti HROTE, koji će u startu za kWh dobivati između 22 i 28 lp/KWh. Dakle, sustavu poticaja nedostajat će u samom startu značajan novac, pa nam «ne gine» povećanje naknade na bar 7 lp/kWh, bez da i jedno novo postrojenje uđe u sustav poticaja. Također, lobi obnovljivaca uspio je izgleda izlobirati umanjenu cijenu energije uravnoteženja elektroenergetskog sustava, koja je najviše trebala teretiti projekte u Suncu i vjetru. Riječ je o Pravilniku o OIEVK čije donošenje traje već gotovo godinu dana, a energija uravnoteženja 2015. samo za vjetroelektrane (koje stvaraju najveći «nered») koštala je čak 36 milijuna eura, što je pokriveno sredstvima HOPS-a. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) navodno se vrlo negativno izrazila na predložene cijene energije uravnoteženja u Pravilniku, prigovarajući da će to dodatno opteretiti cijenu energije. To se sada i događa, kroz gotovo učetverostručeni namet koji će plaćati svi kupci. Na naš upit od prije nekoliko tjedana da vidimo njihovo mišljenje o Pravilniku, HERA nam se do danas nije očitovala. Uzgred, HERA je regulator, a njezino mišljenje trebalo bi imati najveću težinu, posebno u smislu zaštite kupaca i tržišta.
Uz to, treba uzeti u obzir da se opskrbljivači do kraja godine plaćaju 3 lp/kWh od prodane električne energije u proračun za vaučere za energetsko siromaštvo, razmjerno udjelu na tržištu. 2015., kada je potpisivan Sporazum o suradnji na mjerama na mjerama suzbijanja energetskog siromaštva određeno je da ta mjera nema roka trajanja i opskrbljivači nisu pretjerano sretni što to plaćaju.
Ali, u budućnosti će distributeri trebati eventualno računati i na namet na energetsku učinkovitost, što će stvoriti dodatan uteg na krajnju cijenu koju plaća kupac. Uz sve navedeno nije neizvjesno da naknada za obnovljivce i trošak struje postane prvorazredno političko pitanje, a u tom slučaju mogući su kojekakvi scenariji koji se možda neće dopasti nositeljima projekata u OIE. Ili će ipak, kao i uvijek, nastradati – kupci…
