Kako piše Slobodna Dalmacija, do 2015. godine u obnovu poljudskog stadiona trebalo bi uložiti oko 26 milijuna kuna. Takvim procjenama barata sadašnja uprava Hajduka, a sredstva bi trebala nabaviti sadašnja gradska uprava. No, Grad Split taj novac nema, a nova zaduživanja ne dolaze u obzir. Trenutno su najkritičnije točke krov i dotrajale leksan-ploče, kao i pojedini dijelovi konstrukcije koje je nagrizlo vrijeme. Rješenje problema je ponudio poznati arhitekt i statičar Boženko Jelić, inače projektant konstrukcije stadiona. Jelić je uz akademika Borisa Magaša,  koji je dao arhitektonsko rješenje, jedan od najzaslužnijih što je splitski stadion i danas, usprkos lošem održavanju, u relativno dobrom stanju. - Mi smo dali preporuke što se treba mijenjati, obnavljati, te smo točno naveli koliki je vijek pojedinih materijala, ali struka se nije slušala, novca se imalo za sve, ali ne i za sigurnost gledatelja i igrača. Općenito gledajući, stadion je u dobrom stanju, ali pojedini dijelovi stadiona nisu. Ako govorimo o opasnosti, mislim da ona najviše prijeti od leksan-ploča koje su stavljene na stadion s garancijom od 25 godina, a stadion je 34-godišnjak, dakle trebale su biti promijenjene prije devet godina. Leksan je težak, te ploče su debljine od četiri do šest milimetara, pojedini komadi su propali, lako se mogu odlomiti i pasti na gledatelje. Rušenje prijeti i zbog vjetra, napose bure za koju svi znamo kako zna biti silovita, kaže arhitekt i konstruktor Jelić za Slobodnu Dalmaciju. Ipak dodaje kako ne prijete urušavanje cijelog krova već samo pojedinih dijelova. Svjesni smo da Grad i Hajduk nemaju novca, pa smo došli na ideju da se cijeli stadion natkrije i postane arena, a na krov se postave solarne ploče. To je zahtjevan, ali izvediv zadatak. Tako će stadion proizvoditi električnu energiju za svoje potrebe, ali je i prodavati. Poljud bi tako bio prava tvornica struje. Inače, trenutna površina krovišta je 24 tisuće četvornih metara, što nije dovoljno za veću proizvodnju struje, ali ako bi se zatvorio stadion, tada bi ukupna površina bila oko 70 tisuća kvadrata, piše Slobodna Dalmacija.