Zainteresiranih investitora koji kontaktiraju lokalce ima, ali sam proces prostornog planiranja je dugotrajan i iscrpljujuć, zbog toga se apelira na državu da nacionalnim prostornim planom mapira točke pogodne za zelene elektrane.
Darko Jardas iz REA Kvarner je istaknuo da je velik dio vlasništva nad obnovljivcima u Njemačkoj u vlasništvu građana, pri čemu je mahom riječ o fotonaponu, stoga bi i Hrvatska po najboljoj praksi trebala ići na decentraliziranu proizvodnju iz solara. Instalirani kW na krovu košta cca 1100 eura, a neintegrirani kW je od 800-900 eura, što ukazuje da poticaji za tu tehnologiju više nisu potrebni, tako da je baš sada pravi trenutak za masovnu solarizaciju države.
Mogućnosti financiranja
Kao budući izvori financiranja energetske tranzicije ističu se Operativni program konkurentnost i kohezija, Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. kao i Mehanizam za oporavak i otpornost. Trenutno se čak 80% javnih ulaganja financira iz EU fondova, no kako je istaknuo Damir Juričić iz Centra za podršku pametni i inovativnim gradovima, korisnici su postali ovisni o grantovima koji se polako napuštaju i zanemaruje se potencijal financiranja drugim financijskim instrumentima. Zainteresiranima savjetuje da dobro analiziraju različite opcije financiranja jer su moguće uštede i dodatni benefiti za lokalne zajednice.
Ugo Toić iz energetska zadruge cresko-lošinjskog arhipelaga istaknuo je da trenutni oblik registracije energetske zajednice građana kao neprofitne udruge nije se pokazao optimalan, jer građani žele uložiti u energetske projekte, ali žele svoj ulog i povratiti, zato se zadruga Apsyrtides s 29 osnivača registrirala kao profitna organizacija, što je kompleksnije za vođenje. Već sada je dosta zainteresiranih za ulaganje a više od 50 građana i tvrtki na su na "listi čekanja" su za neke nove projekte u koje bi mogli uložiti. Toić kaže da iako imaju novaca, građani su skeptični oko ulaganja 30-40 tisuća kuna u fotonapon na svom krovu, ali zato ih zanima da ulože u neki veći projekt po principu crowdfundinga. To bi mogao biti dobar uvod u to da se sami aktiviraju oko vlastite FN elektrane.
PVMax
Velimir Šegon iz REGEA-e govorio je o projektu PVMax, koji je startao ovo ljeto i trajat će do sredine 2024. a radi se o tehničkoj, financijskoj i pravnoj pomoći koju je u roku od 30 dana moguće dobiti od te razvojne agencije za razvoj projekata fotonapona. Za grant za tu tehničku pomoć primatelji su dužni investirati 20 puta veću sumu novca u razvoj projekata, a Šegon kaže da su cilj PVMaxa investicije od 80 mil. eura. Šegon je naglasio da će u idućem periodu za iskorištenje sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju najveći izazov biti organizacijski i kadrovski, a zatim i operativni, zbog poteškoća s isporukom opreme i angažmanom projekatanata i radnika.
"Trebaju nam financijski instrumenti koji nisu bazirani na bespovratnim sredstvima, jer to blokira cijelo tržište, slično kao u elektromobilnosti. Svi čekaju 40% bespovratnih sredstava od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što ne valja", kazao je Šegon.
