U organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) u hotelu 'International' održan je Njemačko-hrvatski simpozij 'Energija iz biomase - kruta biomasa, bioplin i biogoriva' koji je okupio oko 120 sudionika. Osnovni cilj Simpozija bila je razmjena iskustava njemačkih i hrvatskih stručnjaka iz područja obnovljivih izvora energije, a sam se Simpozij održava u okrivima Izvozne inicijative za obnovljive izvore energije njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i tehnologije (BMWi) i u suradnji s Njemačkim zborom industrijskih i trgovinskih komora (DIHK), Njemačkom agencijom za energetiku (DENA) i specijaliziranom tvrtkom Eclareon. Simpzij je započeo uvodnim obraćenjem dr. Petera PRESBERA, direktora AHK-a, a potom je Domagoj VALIDŽIĆ, dipl. ing. iz Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva ukratko predstavio hrvatski zakonodavni okvir za poticanje primjene obnovljivih izvora. Pri tome je istaknuo da je do sredine ožujka 2009. godine podneseno čak 311 zahtjeva za upis u Registar projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije (od čega 11 zahtjeva za termoelektrane na biomasu, a četiri za bioplinska postrojenja). Isto tako, naglasio je kako je Vlada na svojoj sjedinici nedavno donijela Zakon o biogorivima i uputila ga u Sabor na donošenje, dok će dugoočekivani podzakonski propisi o poticanju primjene obnovljivih izvora za proizvodnju toplinske i rashladne energije biti doneseni do kraja godine. Nakon toga je dr. Karen ZEISE iz DENA-e predstavila njemačke mjere za poticanje i razvoj tržišta obnovljivih izvora, pri čemu je naglasila da ukupna električna snaga svih njemačkih postrojenja za proizvodnju električne energije iz biomase iznosi čak 23,75 GW, a i da je Njemačka prva zemlja u Europi po primjeni bioplina. Potom je dr. sc. Branka JELAVIĆ, dipl. ing. iz Energetskog instituta 'Hrvoje Požar' prikazala stanje primjene i potencijale za primjenu biomase u Hrvatskoj. Pri tome je spomenula da ukupni toplinski učin hrvatskih (industrijskih) postrojenja na biomasu iznosi 512 MW, a i da je trenutačno u raznim fazama ostvarenja devet projekata termoelektrana na biomasu (ukupne snage 36,6 MW), 13 elektrana na bioplin (ukupne snage 23,8 MW), jedne elektrane na otpadni mulj (u sklopu Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba) i jedne na deponijski plin te dvije toplane na biomasu (u Gospiću i Ogulinu, snage po 1 MW). Simpozij je nastavljen prikazom mogućnosti primjene bioplina u Njemačkoj, predstavljenjem proizvoda i rješenja za primjenu biomase, bioplina i biogoriva nekoliko njemačkih tvrtki te predavanjima o značaju šumske biomase u Hrvatskoj, aktivnostima Energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) u području bioplina, biomase i biogoriva i o poticajnim programima za primjenu obnovljivih izvora u Hrvatskoj.