Gotovo 17 milijuna više kućanstva u Europi opskrbljivalo se energijom Sunca u ovoj godini. Uslijed strelovitog rasta novih elektrana od 2022. godine. Ukupna 'solarna flota' Europske unije sada iznosi 263 GW, što je 27% više u odnosu na 207 GW 2022, međutim u idućoj godini očekuje se svojevrsna stagnacija, pokazuje to najnoviji izvještaj krovne udruge SolarPowerEurope.
U usporedbi s 40 GW solarne energije instalirane 2022., ova godina donijela je 55,9 GW novih kapaciteta diljem EU27, što je treća godina snažnog rasta u tom sektoru. To je približilo EU samo nekoliko GW od ispunjenja cilja IEA-e kako bi se nadoknadio nedostatak ruskog plina.
Njemačka se vratila na prvo mjesto, instaliravši 14,1 GW 2023., nakon što ju je Španjolska 2022. privremeno skinula s trona. Njemačka također drži rekord za najviše novih elektrana u jednoj zemlji EU-a u jednoj godini, preuzevši talijanski dvanaestgodišnji rekord od 9,3 GW u 2012.

Španjolska (s 8,2 GW novih instalacija), Italija (4,8 GW), Poljska (4,6 GW) i Nizozemska (4,1 GW) slijede Njemačku i zaokružuju prvih pet tržišta u EU. Potaknut dugotrajnim utjecajem energetske krize, velik dio rasta u 2023. proizlazi iz odgođenih projekata u 2022. Posljednji mjeseci 2023. bili su mnogo mirniji od početka godine.
Gledajući prema 2024., izvješće SolarPowerEurope predviđa sporiji rast, s međugodišnjim povećanjem od samo 11%. To označava odmak od tri godine rasta od najmanje 40% godišnje. Odgođene dražbe, veće mrežarine, inflatorno okruženje, uz problematično izdavanje dozvola i probleme s priključkom na mrežu još uvijek otežavaju život developerima u mnogim zemljama, unatoč promjenama u zakonodavstvu. Međutim, rast je zamjetan. Sve zajedno, pokazuje se da su novi veliki projekti solarnih elektrana u Europi dosegli 19 GW u 2023., u usporedbi sa 16 GW u 2022. Za usporedbu, instalacije na krovovima porasle su s 24 GW u 2022. na 37 GW u 2023.
“Solar nastavlja obarati rekorde u energetskoj krizi. U trenutku kada solarna energija dolazi do prekretnice, Europa mora ispuniti svoje ciljeve. Još uvijek ne instaliramo prosječnih 70 GW godišnje potrebnih za postizanje ciljeva u fotonaponu do 2030. godine. Jasno je da si kreatori politika ne mogu priuštiti samozadovoljstvo do kraja desetljeća.”, komentirala je Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica SolarPower Europe.
Katastrofa u industriji
Međutim, EU je snažno ovisna o kineskoj proizvodnji u tom sektoru, a brojke su poražavajuće. Kako sada stoji, manje od dva posto trenutne europske potražnje za solarnom energijom moglo bi se zadovoljiti proizvodima proizvedenim u Europi.
Kakve su ovogodišnje brojke? Kapacitet pretvarača u Europi, iako nije dio cilja od 30 GW, porastao je za 14% od 2022. do 82 GW u 2023. Kapacitet proizvodnje polisilicija pretrpio je udarac zbog bankrota i pao je za 12% od 2022. Proizvodnja ingota u Europi također se suočila s izazovima, s privremenom obustavom proizvodnje preostalih 1 GW kapaciteta u Europi.
Poluvodiči (kristalni silicij) imaju potencijalni rasta do 2025., ali ostaju ograničeni na kapacitet od 1,3 GW u 2023.. Proizvodnja solarnih ćelija porasla je s 1,4 GW na 2 GW a proizvodnja modula trenutno iznosi oko 14,6 GW, ili 59% više nego 2022 godini.
“Srećom, više nisu ekstremne cijene energije te koje pokreću rast u sektoru. Odgovornost je na kreatorima politika da osiguraju dobre uvjete ulaganja u solarnu energiju. Ne možemo prihvatiti vrijeme priključenja na mrežu dulje od četiri godine, ne možemo dopustiti spori lokalni napredak u izdavanju dozvola, ne možemo riskirati trgovinske prepreke koje usporavaju implementaciju, niti propustiti priliku za obnovu europske proizvodnje”, komentirao je Dries Acke, direktor politike u SolarPower Europe.

