Projekti baterijske pohrane energije sve su važniji dio energetske tranzicije, no najvećem broju onih koji u njima sudjeluju rizici koji s njima dolaze nisu baš previše poznati. Zbog toga se u takvim projektima redovito postavlja niz pitanja u vezi s rizicima: od požara i drugih fizičkih šteta i kvarova, preko kibernetičkih rizika pa sve do prekida rada sustava, a važno ih je razmotriti već u najranijoj fazi.
Upravo stoga je XEnergy, mreža za promicanje žena u energetskoj tranziciji, u suradnji s tvrtkom Marsh, najvećim svjetskim osiguravateljskim brokerom i savjetnikom za upravljanje rizicima, strategiju i ljudske potencijale, 16. rujna u Zagrebu organizirala radionicu pod nazivom 'BESS rizici pod povećalom: Od požara do poslovnog prekida'
Kako je u uvodnom dijelu napomenula Jasminka Horvat Martinović, direktorica Marsha za Hrvatsku, najbolje vrijeme kada se može razgovarati o rizicima u nekom projektu upravo je još prije početka projekta, odnosno prije nego što su donesene ključne odluke vezane uz tehnologiju i projektiranje. Naime, dobra polica osiguranja za bilo koji posao ili projekt započinje dobrom procjenom rizika koji pri tome mogu nastupiti.
Brojne pojedinosti u vezi s osiguranjem projekata baterijske pohrane energije i svim rizicima koji se u njima pojavljuju podrobno je potom prikazao Bruno Laktić, direktor korporativnih osiguranja u Marshu. "I mala šteta u baterijskom sustavu za pohranu energije može uzrokovati golemu štetu u energetskom ili industrijskom postrojenju," naglasio je, a kao glavne uzročnike ispada takvih sustava iz pogona izdvojio je požare, eksplozije, električne kvarove i kibernetičke napade.
Također je istaknuo kako se više od 30% ispada baterijskih spremnika iz pogona uzrokovanih tehničkim problemima događa u prvoj godini njihovog rada, dok 46% kvarova dolazi zbog nedostataka i neispravnosti u samom baterijskom spremniku ili pak u sustavu upravljanja energijom (EMS). Upravo bi zato pri svakom projektu baterijske pohrane energije valjalo razmotriti sve moguće rizike i osigurati i sam projekt i buduće postrojenje.
U izlaganju je napomenuto i da se, kod procjene nastanka štetnog događaja, redovito procjenjuje i što je u takvom slučaju važnije: učestalost tog događaja ili njegova magnituda (novčana ili neka druga vrijednost). Zanimljivo je i da na danas najčešće korištene baterijske spremnike, one koji se osnivaju na primjeni litij-ionskih baterija, većina osiguravatelja u svijetu i dalje gleda kao na nešto što je u prototipnoj fazi (i u skladu s time procjenjuje rizike i određuje premiju), iako su takva rješenja u primjeni već godinama.
Nakon samog izlaganja, uslijedila su brojna pitanja sudionika, osobito u vezi konkretnih projekata. Primjerice, jedno od najzanimljivijih pitanja odnosilo se na mogućnost osiguranja nove tvornice u kojoj će se popravljati baterijski sustavi vozila, a koja se upravo gradi u susjednoj Sloveniji.
(izvornik fotografija: MB Creative Media)
