Velika Britanija je objavila industrijsku strategiju za dekarbonizaciju, kojom namjerava smanjiti emisije iz industrije za dvije trećine u 15 godina, a ta strategija uključuje projekte hvatanja i pohrane ugljičnog dioksida kao i proizvodnju vodika, neovisno o njegovoj boji. Je li riječ o plavom ili zelenom vodiku, nije važno već će biti važna ugljična intenzivnost kao primarni faktor, objavio je kabinet Borisa Johnsona. Plan je 1 GW niskougljičnog vodika do 2025. i 5 GW do 2030. odnosno 160-380 TWh do 2050., sa sadašnje proizvodnje vodika iz fosilnih izvora na razini 10-27 TWh.
"Neće biti plavi ili zeleni vodik, već oboje. Plavi vodik nam daje količine i investicije", rekla je Rita Wadley iz Odjela za business, energetiku i industrijsku strategiju. Britanija zanima i do 20-postotno primješavanje vodika prirodnom plinu. Također, dugoročno se razmišlja o zelenom vodiku iz hidrolize vode uz pomoć obnovljivaca, kao i vodik proizveden nuklearnom energijom, a Britanija ima ambiciju biti i izvoznik proizvodnje iz Škotske, objavio je SPGlobal.
Hvatanje ugljika iz proizvodnje vodika
BP je započeo studiju izvedivosti projekta kako bi istražio tehnologije koje bi mogle uhvatiti do 98% emisije ugljičnog dioksida iz procesa proizvodnje vodika. Očekuje se da će projekt Teesside, nazvan H2Teesside, godišnje uhvatiti do dva milijuna tona ugljičnog dioksida i odvoditi ga u skladište ispod Sjevernog mora, rekao je BP. Konačna odluka o projektu trebala bi biti donesena do početka 2024. a proizvodnja bi mogla započeti 2027. ili prije.
H2Teesside bit će povezan s Net Zero Teesside (NZT), planiranom industrijskom zonom koja će također biti povezana s projektom hvatanja i skladištenja ugljika. Vodik bi se također mogao koristiti za grijanje stambenih domova u regiji ili za prijevoz, dodao je BP. Sličan projekt plavog vodika ima i norveški Equinor, također u Britaniji, objavio je Energyworld.
