Radi se o vjetroelektrani ukupne snage 34MW, a to je ujedno i treća vjetroelektrana tvrtke WPD-Enersys.
Vjetroelektrana Jelinak je imala problema sa izmjenom regulative i ishođenjem dozvola, no gradnja je ipak počela krajem lipnja.
Vjetroelektrana Bruška (ZD2 i ZD3) je izgrađena i u pogonu još od sredine veljače ove godine.
Končar je na vjetroelektrani Pometeno brdo izgradio dodatnih pet vjetroagregata, te ih sad ukupno ima 6, ukupne snage 6MW. Očekuje se daljnja izgradnja ove vjetroelektrane i u sljedećoj godini.
Na vjetroelektrani Glunča su također otpočeti radovi, no kako doznaju Vjetroelektrane.com svi detalji oko dozvola i vjetroagregata još nisu do kraja riješeni.
VE Rudine zbog problema s dozvolama još nije spremna za gradnju, te se trenutno nalazi i na HEP-ovoj listi vjetroelektrana koje nisu ušle u kvotu. Iako do sada nije poznato kada će se ova vjetroelektrana početi graditi, početak gradnje se ipak može očekivati u sljedećih godinu dana.
Vjetroelektrana Danilo je dobila financiranje Svjetske banke i ishodila sve dozvole potrebne za gradnju, te se početak radova očekuje u listopadu.
Sve ove vjetroelektrane u proteklih je godinu dana zahvatila promjena vlasti, te izmjena određenih dokumenata i pravila ponašanja birokracije i posebno promjene unutar HEP-OPS-a koje su usporile završne faze ishođenja dozvola. U potpunoj izgradnji uspjeli su samo projekti VE Ponikve i VE Bruška (ZD2 i ZD3), te Končar s prvom fazom Pometenog brda. Na Jelinku su započeti radovi, dok se polovičan uspjeh može pripisati i VE Glunča.
Neuspjeh u odnosu na prognozu tog portala doživjele su VE Danilo i VE Rudine. I dok je kod VE Danilo barem poznat okvirni početak gradnje, za VE Rudine trenutno ni to nije poznato.
U međuvremenu u tih godinu dana oformljena je i lista projekata za kvotu HEP-OPS-a, kao i usvojeni kriteriji ulaska na listu i konzumiranja priključka na mrežu. Time je i sustav postao transparentniji, nakon što su brojni projekti godinama bili zaustavljeni u fazi ishođenja prethodne elektroenergetske suglasnosti bez pravog objašnjenja. A time je i procjena postrojenja koja će se graditi u sljedećoj godini lakša.
To bi trebale biti VE Danilo čija bi izgradnja trebala početi u listopadu, VE Glunča za koju je gradilište već otvoreno, ali i neke nove vjetroelektrane koje su se pojavile na listi za kvotu.
Recimo VE Voštane i VE Kamensko koje su u kvoti, i sukladno zadanim rokovima bi se trebale početi graditi uskoro. Nositelj oba projekta je tvrtka Oštra Stina d.o.o. u privatnom vlasništvu, a ukupna snaga bi im trebala biti do 40MW.
Također, vjetroelektrana koja bi se trebala početi graditi uskoro je i VE Zelengrad, a nositelj ovog projekta je tvrtka Eko-Energija d.o.o. u vlasništvu jedne tvrtke iz Luksemburga. Snaga ove vjetroelektrane trebala bi biti 42MW.
Na popisu za kvotu je i VE Ogorje, nositelj koje je tvrtka Aiolos Projekt d.o.o. u privatnom vlasništvu, a instalirana snaga bi trebala biti 44MW.
Također u kvoti je i VE ZD4 sa priključkom na distribucijsku mrežu i planiranom snagom od 9,2 MW u vlasništvu privatne tvrtke Eko Zadar Dva d.o.o.
S obzirom na pravila oko kvote, svi bi se ovi projekti trebali početi graditi i izgraditi u sljedećih godinu dana, inače šansu dobijaju drugi projekti koji ih mogu prestići, a ima ih nekoliko kojima je građevinska dozvola u izradi.
Na listi za kvotu kao jedini projekt koji nije trenutno u kvoti se nalazi i VE Rudine, no s obzirom na uvjete kvote, te mogućnost pomicanja iste, ostaje za vidjeti da li će se nešto promijeniti i da li će VE Rudine biti izgrađena umjesto nekih navedenih projekata koji eventualno neće zadovoljiti kriterije ostanka u kvoti. Već sada se vidi da su neki projekti duže vrijeme na listi za kvotu, te ostaje za pratiti kako će se razvijati lista.
Također, postavlja se i ozbiljno pitanje kada će se kvota povisiti. Jer osim ovih 400MW trenutno na listi, Hrvatska u sljedećih 8 godina treba izgraditi dodatnih 800MW vjetroelektrana. S obzirom na dosadašnju dinamiku obilježenu kočenjem tržišta, kvota, ali i cijeli sustav bi se trebali drastično promijeniti za ispunjenje ciljeva, i to u sljedećih nekoliko mjeseci ukoliko se žele ostvariti ciljevi za 2020. Pri tome su ključna pitanja na strani HEP-OPS-a - kako omogućiti veću integraciju vjetroelektrana (na čemu se u proteklim godinama jako malo, ili gotovo ništa nije radilo), te kako omogućiti jednostavnije i transparentnije priključenje onim projektima koji imaju bržu dinamiku razvoja.
