Na pretposljednjoj sjednici Vlade prihvaćen je Konačan prijedlog zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji te je upućen u saborsku proceduru. Izmjene u odnosu na prvi prijedlog zakona uključuju da su osim drveća, dopuštene i nedrvenaste biljke koje imaju istu upotrebnu funkciju (trava - poput vrste Miscanthus i sl.), produljen je maksimalni period uzgoja nasada na poljoprivrednom zemljištu sa 16 na 20 godina s mogućnošću produljenja na još 20 godina. Omogućeno je i stavljanje u funkciju zakorovljenog i obraslog ostalog obradivog poljoprivrednog zemljišta kategoriziranog kao P3, šumskog zemljišta na kojima nije planirano podizanje nasada šume i ostalo poljoprivredno zemljište kategorizirano kao PŠ zemljište, a to su neplodna zemljišta koja nisu pogodna za proizvodnju hrane. Zainteresirani ističu da je takvo zemljište skuplje očistiti nego što se na njemu može zaraditi, te se pitaju zašto se KKO ne bi mogle saditi i na ostalom poljoprivrednom zemljištu u privatnom vlasništvu. Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, zakon bi trebao rezultirati povećanjem proizvodnje obnovljive energije iz biomase koja očekuje veliki porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za proizvodnju električne energije, a mogu se postići i pozitivni utjecaji na okoliš kao što su pročišćavanje zraka, tla i vode, kroz uzgoj navedenih kultura. Struka je bila nezadovoljna prvim prijedlogom zakona, a koji je nakon rasprave na odborima povučen iz procedure usvajanja za doradu.