Zašto je zapravo odbijen MOST-ov prijedlog Zakona za mikrosolare
Vlada je u četvrtak odbila podržati MOST-ov prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom tzv. Zakon o mikrosolarima. Zanimljivo je da je javnost konačno i službeno doznala zbog čega država ne želi obračun električne energije iz fotonapona po modelu tzv. 'neto mjerenja'. Taj model se masovno primjenjuje u inozemstvu i struka ga ocjenjuje kao glavni preduvjet masovnije upotrebe fotonapona, po čemu smo zadnji u Europskoj uniji sa samo 52 MW. MOST-ov prijedlog naime, ide za tim načinom obračuna, dok država forsira otkupnu cijenu koja je ispod prodajne, pa ispada da građani svoj višak struje daju jeftino u mrežu, a kada im treba, moraju je kupiti po znatno većoj cijeni. U Vladinom obrazloženju stoji da MOST-ov zakon doprinosi povećanju administrativnih zapreka jer je uzak i ograničen te intervenira u područja koja su predmet drugih propisa, prvenstveno Zakon o energiji, Zakon o tržištu električne energije i Zakona o OIEVK. Prijedlog godišnjeg „neto obračuna“ nije prihvatljiv jer se radi o zastarjelom
modelu poticanja u kojem se dodjela potpora ne vidi izravno, ali koju snose energetski
subjekti (operatori sustava i opskrbljivači) koji taj trošak moraju nadoknaditi od ostalih
krajnjih kupaca električne energije, stoji u obrazloženju Vlade. "Naime, iako je Prijedlogom zakona potpuno izostavljeno
pitanje plaćanja naknade za korištenje mreže, može se pretpostaviti kako iz gore navedenog
prijedloga proizlazi
da se i taj dio troškova obračunava na godišnjem nivou korištenjem „neto
isporučene energije“, što u praksi znači besplatno korištenje distribucijske mreže, čime se
umanjuju prihodi
HEP ODS-a, odnosno indirektno povećava trošak
ostalim korisnicima mreže. Osim toga,
proizlazi da takvi kupci koji intenzivno koriste
elektroenergetsku mrežu u dva smjera, plaćaju manje nego da su samo krajnji kupci bez
proizvodnje. Također, drugi indirektni poticaj, je obveza opskrbljivača da isporučuje i
preuzima električnu energiju od ovakvih kupaca, s krajnjim godišnjim rezultatom koji može
biti 0 (ili vrlo mali iznos), te na taj način može poslovati samo u gubicima. Zakonsko
prisiljavanje opskrbljivača da posluju s ovakvim kupcima na predloženi način nije održivo.
Naime, predloženim načinom se ne potiče istovremena potrošnja na mjestu proizvodnje nego
isporuka energije u mrežu do razine svoje potrošnje na razini godine. U slučaju masovnije
implementacije sustava po ovakvom modelu došlo bi do pritiska na sustav uravnoteženja,
distribucijsku mrežu i na opskrbljivače. Osim toga, u svojoj osnovi godišnji neto obračun
izjednačuje cijenu isporučenog viška električne energije s cijenom električne energije u bilo
kojem trenutku u godini, zbog čega kupci s vlastitom proizvodnjom nemaju prevelikog
interesa prilagođavati svoju proizvodnju i potrošnju. Umjesto navedenog zastarjelog pristupa,
Europska komisija i regulatori promoviraju okvir u kojem bi se svaki višak vrednovao prema
tržišnim cijenama, jednako kao što bi i cijena preuzete električne energije trebala reflektirati
cijenu na tržištu. Takav pristup osnova je naprednih energetskih mreža i odgovora na
potražnju. Dugoročno je takav pristup održiviji jer se temelji na tržišnim principima i ne
zahtijeva potpore ili unakrsno subvencioniranje", stoji u obrazloženju Vlade.
»Mi smo u dobroj namjeri predložili taj zakon. Htjeli smo zakon koji je pošten i pravedan i nikoga ne povlašćuje. Zasigurno bi mnogim građanima omogućio manje račune za struju, ali ovakav model Vladi očigledno ne odgovara«, kazao je čelnik stranke Božo Petrov na konferenciji za novinare u četvrtak. Dodao je kako će Most tu ideju i dalje promovirati te tražiti podršku građana za ulaganje u obnovljive izvore energije jer je to u skladu s vremenu u kojem živimo. Ante Čikotić, bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pozvao je saborsku većinu da podrži ovaj zakon koji je usmjeren isključivo na dobrobit građana. »Jasno je da je Vlada svojim stavom išla na ruku interesnim lobijima, a ne građanima, jer mnoge zemlje diljem svijeta imaju apsolutno isti ovakav model. Najbliži primjer nam je Slovenija, a Maribor ima više instaliranih fotonaponskih kapaciteta nego cijela Hrvatska. Ako govorimo o troškovima, ističem da oni koji se protive ovakvom zakonu o mikrosolarima isključivo brinu o prihodima HEP-a. Ovo je zaštita njihovih interesa unutar HEP-a, plemenske energetike i klijentelizma«, rekao je Čikotić.