Hrvatska je u 2024. imala najnižu točnost putničkih vlakova među europskim državama obuhvaćenima izvješćem skupine željezničkih regulatora IRG-Rail. Na krajnje odredište unutar dopuštenog odstupanja od voznog reda stiglo je svega 68 posto vlakova. Za Hrvatsku se primjenjuje prag od pet minuta. Najbolji rezultat imala je Latvija s 97,8 posto, a slijedile su Litva i Estonija.
Ni u teretnom prometu Hrvatska nije prošla bolje. Od 22 države koje su dostavile podatke, također je imala najnižu stopu točnosti. IRG-Rail lošije rezultate Hrvatske, Češke i Slovačke povezuje s dugotrajnim radovima na željezničkoj infrastrukturi.
Najviše zatvaranja bilo je na pravcu Dugo Selo – Koprivnica – državna granica, gdje su, prema HŽ Cargu, zabilježena velika kašnjenja i najveći pad prometa. Prijevoznik je dio prometa preusmjeravao obilaznim pravcima, što je produljivalo tranzitno vrijeme i povećavalo troškove.
Iz HŽ Carga upozoravaju da uzroci kašnjenja nisu ograničeni na Hrvatsku. Radovi u Sloveniji smanjili su kapacitete prijevoza i raspoloživost trasa prema Italiji i luci Koper za 50 posto, a probleme stvaraju i pojačane kontrole te ograničeni kapaciteti na graničnom području Tovarnika i Šida, gdje se stvaraju uska grla i vlakovi čekaju na prolazak.
Radovi kao uzrok kašnjenja
Iz HŽ Putničkog prijevoza navode da kašnjenja najčešće uzrokuju radovi, vožnja smanjenom brzinom zbog stanja pruga, izvanredni događaji i kvarovi vlakova. Zbog kašnjenja putnicima je isplaćeno 1.177 eura naknada u 2024., a 2.146 eura u 2025.
Hrvatska željeznička mreža ima 2.617 kilometara, od čega je u uporabi 2.451 kilometar. Samo 315 kilometara ili 12 posto mreže je dvokolosiječno, dok je 907 kilometara ili 37 posto elektrificirano.
Veliki investicijski ciklus dodatno otežava promet. HŽ Cargo navodi da je koridor Rijeka–Zagreb–Koprivnica–državna granica tijekom 2025. bio neprekidno zatvoren ukupno 77 dana, što je 20 posto više nego 2024.
Prema IRG-Railu, točnost putničkih vlakova između 2023. i 2024. pogoršala se u 15 od 25 država s usporedivim podacima. Hrvatska je, međutim, s 68 posto ostala pri samom europskom dnu.
