Prijelaz na električna vozila u Hrvatskoj će, čini se, pričekati jer uz njihovu skupoću kasnimo s infrastrukturnom za punjenje. Građani će, barem kako sada stoje stvari, nadalje kupovati rabljene automobile s benzinskim motorima, a posebice one koji kao pogonsko gorivo koriste dizel kojih je lani uvezeno više od 53 tisuće, 40 tisuća više nego benzinaca.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra kako će tranzicija prema potpuno električnim vozilima u Hrvatskoj biti "mnogo sporija nego što je to bilo planirano".
On predviđa kako do 2030. udio električnih vozila u Hrvatskoj neće prijeći 20 posto. K tomu, podsjeća da je ove godine Europski parlament, nakon zahtjevnih pregovora, rekao "ne" motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, javlja Hina.
"Zapadne zemlje se pripremaju za tu transformaciju, mi debelo kasnimo. Ne ulazeći u autonomiju električnih automobila, kod nas je još uvijek slaba infrastruktura za ta vozila. Namjera je da se ona pune noću, kada struje ima više, no gdje, primjerice u Novom Zagrebu, postoji infrastruktura koja bi zadovoljila veće potrebe?", pita Marušić.
Prodaja dizelaša
Prema njegovom mišljenju, Hrvatska nema strategiju u tom području. "Sada je udio električnih u ukupnom broju vozila relativno malen, a kada dođe do četiri-pet posto raspast ćemo se jer nemamo infrastrukturu", smatra.
Ističe kako su dizelski motori postigli optimum, no i kako država na sve moguće načine radi na tome da se uspori prodaju dizelaša.
"Što ćemo voziti na električnu energiju koje nemamo, koja je skupa i koju nerijetko uvozimo iz zemalja koje ju proizvode iz ugljena?", pita se Marušić, ponovivši da je Hrvatskoj hitno potrebna infrastrukturna i energetska transformacija.
On tvrdi i da nema egzaktnog dokaza da su električna vozila čišća od dizelaša ili benzinaca.
Masovan uvoz
Davnog 18. ožujka 2008. dizelsko gorivo u Hrvatskoj postaje prvi puta skuplje od benzinskog. Do tada su se masovno kupovali dizelaši jer manje troše i imaju izdržljivije motore.
Stalne cjenovne promjene goriva ni danas, međutim, nisu pokolebale građane da streme dizelskim pogonima, izvijestila je Hina.
Deset godina kasnije, dakle 2018., u Hrvatskoj je bilo registrirano 1,6 milijuna osobnih vozila, od toga 51 posto benzinaca i 49 posto dizelaša. Prodaja električnih vozila i tada je, kao i danas, bila u povojima. Te godine do prvog dana listopada u Hrvatsku je uvezeno, odnosno uneseno 58.500 rabljenih osobnih vozila, od kojih su 87 posto bili na dizelski pogon.
Ljudi masovno uvoze dizelaše te ih tijekom zadnjih godina, zbog većih nameta, sve manje kupuju nove. Tako je u 2017. udio dizelaša u prodaji novih osobnih vozila iznosio 54,8 posto. Godinu kasnije bio je 42,7 posto, a 2019. 35,1 posto. Pretprošle godine pak taj je postotak iznosio 34,8 posto.
Lani je prodano 24.100 novih vozila na benzinski (53,2 posto) te 10.751 na dizelski pogon (23,7 posto), uz 7.068 hibridnih vozila (15,6 posto). Električni auto kupila su 1.373 hrvatska građana ili tri posto, a vozila na plin 1.997 odnosno 4,4 posto.
Naravno, većina električnih automobila kupljena je uz državne potpore do 70.000 kuna po automobilu.
Porezi na onečišćenje
U prvih devet mjeseci ove godine najviše su se tražila nova vozila na benzinski pogon - njih je prodano 18.999 ili 53,3 posto, a slijede hibridi s 7.166 vozila (20,1 posto). Automobili s dizelskim motorima su na trećem mjestu (6.956 ili 19,5 posto), dok je auto s ugrađenom plinskom instalacijom kupio 1.551 kupac (4,4 posto). Na kraju, električnih vozila je u tom razdoblju prodano 970, što je 2,7 posto od ukupne prodaje.
U Hrvatskoj je u lipnju 2021. cijena dizelskog goriva porasla za 13 posto u odnosu na isti mjesec u 2020., dok je prosječna starost uvezenog osobnog vozila iznosila 6,85 godina.
Mnoge zapadne zemlje uvode visoke poreze na onečišćivače i ograničavaju im pristup u gradska središta. Dosta takvih vozila završi i u Hrvatskoj. Nažalost, u međuvremenu se dogodila pandemija i napad Rusije na Ukrajinu pa su i cijene rabljenih vozila podivljale.
U prosincu 2021. je, primjerice, u Europskoj uniji registrirano 176.100 električnih automobila, dok je u istom mjesecu bilo 161.000 automobila s dizelskim motorom. Znači, ni bogatiji ne odustaju od provjerenih pogona.
Pomama za dizelašima
EU ove godine očekuje ukupno približno 1,54 milijuna novih električnih automobila, odnosno 350.000 više nego u 2021. godini. No, to će u velikoj mjeri ovisiti i o dinamici opskrbe poluvodičima.
Udjel električnih vozila u državama EU-a trebao bi ove godine biti otprilike 12,6 posto.
Voditelj Pododjela za tehnički pregled Centra za vozila Hrvatske Luka Dorić istaknuo je za Hinu kako je u 2022., do 1. listopada u Hrvatsku uvezeno i registrirano ukupno 10.291 osobnih vozila s pogonom na benzinsko i 33.851 vozila s pogonom na dizelsko gorivo. Uvezeno je, navodi, i 369 hibridnih vozila s mogućnošću punjenja električnom energijom (plug-in hibridi), 1.090 klasičnih hibridnih vozila (bez vanjskog punjenja) i 384 električnih vozila.
U protekloj godini, napominje, bilo je uvezeno i registrirano 11.435 vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem koja kao pogonsko gorivo koriste benzin te 53.038 vozila s pogonom na dizelsko gorivo. Jednako tako, uvezeno je i registrirano 190 plug-in hibrida, 727 hibridnih vozila (bez vanjskog punjenja) te 403 vozila s električnim pogonom.
Na pitanje koliko će još godina trajati pomama Hrvata za dizelašima, istaknuo je kako se to ne može prognozirati s obzirom na aktualna događanja. "S obzirom na velike promjene na tržištu, naročito kod cijena goriva, ne možemo prognozirati kakvi će biti trendovi kod uvoza vozila u budućnosti", kaže Dorić.
