Ponukane ukrajinskom krizom baltičke zemlje, Poljska, Estonija, Latvija, Litva i Finska, koje snažno ovise o uvozu ruskog plina ubrzano rade na diverzifikaciji izvora dobave. Poljska primjerice dvije trećine plina nabavlja iz Rusije. Prema Reutersu, opstanak tih zemalja ovisit će o diverzifikacije dobave energije. Očekuje se da je ovisnost Poljske o ruskom plinu, koja je 2009. iznosila 90%, lani pala na 66%, a u naredne dvije godine mogla bi pasti daljnjih 15%. Baltičke zemlje bile su do sada prilično oprezne u svojim planovima za gradnju LNG terminala, jer je ukapljeni plin bio vrlo skup. No, postoje naznake da bi taj izvor energije globalno mogao postati jeftiniji. Očekuje se da će cijena LNG-a u Aziji u periodu 2014-2017. pasti za 10 do 15%, pa čak i toliko da bi LNG postao konkurentan plinu koji se u Europi transportira plinovodima. U Poljskoj idućeg siječnja s radom treba početi LNG terminal kapaciteta 5 milijardi m³. Nakon neuspješne suradnje s Chevronom, koji se povukao radi visokih poreza i loše pravne sigurnosti, Litva planira otvaranje natječaja za istraživanje plina iz škriljaca u svibnju ili lipnju, a legislativa za to područje je već dovršena.