PPD, HEP, INA i drugi trgovci plinom još ne mogu sa sigurnošću znati hoće li im biti isplativo javiti se na natječaj za status opskrbljivača na veleprodajnom tržištu (OVT) koji će dobavljati plin za potrebe opskrbe plinom kućanstvima, jer iako se to očekivalo početkom svibnja, još nije raspisan natječaj za tu funkciju. Naime, do 1. srpnja mora se znati tko će naslijediti HEP u ulozi OVT-a, a pritom će ključna biti premija na cijenu koja se referira na nizozemsku burzu TTF. O tome je bilo riječi na okruglom stolu u sklopu 33. Međunarodnog susreta stručnjaka za plin koji se u organizaciji HSUP-a odvija u Opatiji do petka. Kako je upozorila članica Uprave PPD-a Antonija Glavaš, očekuje se bazična dobavna cijena od cca 18,85 eura/MWh NCV-a, no već postoje naznake da će prema sadašnjoj metodologiji ta cijena 2019.-2020. rasti na 19,93 eura/MWh, dakako uvećano za premiju OVT-a kojem bi se taj status trebao nekako isplatiti. No, OVT će u slučaju porasta ili pada dobavne cijene imati manevarski prostor do 2021. cijenu krajnju cijenu za kućanstva korigirati maksimalno +/- 10% godišnje, što bi moglo stvoriti značajan pritisak na OVT-ovu maržu pa ispada da je taj posao, koji sada obavlja HEP prilično rizičan, posebno za uvoznike i HEP koji kupuje plin.
Nikola Vištica iz HERA-e kazao  je da se ni u slučaju neodaziva na natječaj za OVT-a neće dogoditi da on ne bude odabran već će ga u to slučaju imenovati HERA u skladu s osnovnim parametrima. Glavaš je govoreći o cijenama plina za gospodarstvo rekla da se u narednom periodu može očekivati njihov rast. "Unazad 10 godina cijene za gospodarstvo nikada nisu bile niže, ne računajući ovu plinsku godinu. To će sada biti malo drugačije i sada možemo očekivati veće cijene", rekla je Glavaš. Na to se nadovezala prof. Darija Karasalihović s RGN-a govoreći o utjecajima rastuće cijena nafte koja bi ove godine mogla doseći i 100 USD/bl zbog političkih razloga. Marko Blažević iz HEP Opskrbe plinom naglasio je da će nakon 1.travnja 2021. cijena plina za kućanstva biti deregulirana ali javna usluga opskrbe ostaje, te upozorava da se nakon tog datuma  može očekivati masovnija promjena opskrbljivača što će biti problem zbog neriješenog pitanja alokacija i standardnih profila potrošnje (SPP), na što se čeka više od deset godina. Vištica je na to odvratio da očekuje da će 1. travnja 2019. krenuti testni model za SPP koji bi trebali biti usvojeni do listopada iste godine. Do 1. listopada ove godine HROTE bi trebao ustrojiti jedinstveni registar obračunskih mjernih mjesta a opskrbljivači su ti koji bi u njega trebala dati podatke o OMM i OIB-u svojih kupaca, ali postavlja se pitanje kako to riješiti s obzirom na GDPR regulativa koja je striktna i podrazumijeva privolu kupca za davanje takvih podataka. Opskrbljivači će taj posao morati odraditi i to neće biti lako, no pitanje je zašto je takav registar potreban ako neće služiti u komercijalne svrhe, kako HERA kaže. Drugim riječima, registar ne bi trebao služiti za razigravanje tržišta u plinu kad je riječ o kućanstvima, a cilj HERA-e je postupak promjene opskrbljivača sa sadašnjih 15-ak dana smanjiti na 10. Također, potrebno je riješiti i problem članstva opskrbljivača u više bilančnih skupina (BS) s aspekta uravnoteženja jer se postojeći model u kojem je opskrbljivač član u više BS pokazao problematičnim. Pravilnik o organizaciji tržišta plina stoga će trebati još brusiti jer se očekuju poteškoće.
Prvog dana konferencije, 9. svibnja fokus je bio na statusu plina u energetskoj strategiji i činjenici da je država sve ovisnija o uvozu energije i plina. Predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić naveo je da se očekuje da ćemo 2023. 0,9% BDP-a ili 3,3 mlrd kuna gubiti na uvoz energije, što je alarmatno. "Za pet godina iz svojih izvora pokrivat ćemo samo 20% vlastitih potreba za plinom", rekao je. Darko Pavlović iz Plinacra, koji je sudjelovao u izdradi podloga za novu strategiju, kaže da u obzir treba uzeti nekoliko varijabli: fleksibilnost i održivost vlastite proizvodnje, bolju povezanost infrastrukture, energetsku učinkovitost, razvoj prema pametnoj energetici i demografske trendove. Istaknuo je važnost političkog konsenzusa svih stranaka, jer u protivnom provedba strategije neće uspjeti. Ivan Topolnjak iz Termoplina je komentirao da smo već imali dvije energetske strategije i obje nisu imala provedbenog dokumenta te da nema garancija da će i nova strategija završiti drugačije. U obzir treba uzeti zimski energetski paket EU i činjenicu da će cijene nafte utjecati na sve ostale energente i krajnju cijenu energije, kao i daljnji razvoj obnovljivaca. Iz Plinacra su najavili da 2019. očekuju uporabnu dozvolu za kompresorsku stanica koja bi omogućila izvoz plina iz Hrvatske u Mađarsku, a protok na interkonekciji bit će 200.000 m³/satno, što pokriva kapacitete LNG terminala. INA je najavila ulaganja u kompresorske stanice u plinskim poljima u dubokoj Podravini, gdje proizvodnja pada, a Ana Andreja Lopac iz LNG Hrvatske govorila je o projektu izgradnje LNG bunkering stanica za korištenje u transportu, na što se zemlja obvezala zakonski. Za mrežu stanica zainteresirane su brojne luke na Jadranu i na Dunavu i potencijal je izvrstan - na horiznotu 2030. Hrvatska bi mogla za pomorski i riječni promet trošiti 1,6 milijuna m³ LNG-a godišnje. Jadrolinija i hrvatska brodogradilišta već imaju projekte konverzija ili gradnje brodova koji koriste LNG, već je izgrađena i jedna stanica za korištenje LNG-a u cestovnom pormetu a gradi se i druga. U tijeku je cost-benefit analiza da se vidi koliko novaca se može povući iz EU fondova