Kako prenosi 'Oil & Gas Journal', europski povjerenik za energetiku Andris PIEBALGS, predstavljajući ažurirano izvješće o europskim energetskim projektima izjavio je da trenutno stanje energetske infrastrukture Europske unije zaostaje u dostizanju tri osnovna cilja energetske politike, a to su održivost, konkurentnost i sigurnost opskrbe. On je, uz starenje infrastrukture, istaknuo i nedovoljno investiranje u objekte (daleko manje od potrebnih 1800 mlrd. eura do 2030. godine) što bi moglo dovesti do prekida opskrbe energentima te probleme u pristupu energetskim mrežama i nedostatak potrebnih prijenosnih kapaciteta. To se posebno odnosi na 'energetske otoke' u koje su pretvorene pojedine regije poput baltičkih zemalja i Pirinejskog poluotoka koje uglavnom nisu povezane s ostalim europskim tržištima. Europska unija je identificirala 11 internacionalnih projekata plinovoda od općeg europskog interesa. Iako s manjim zakašnjenjima, većina od njih napreduje po planu i najmanje sedam plinovoda bi trebalo proraditi do 2013. godine i opskrbiti Europu s dodatnih 80 - 90 mlrd. m3 godišnje što je 16 - 17% procijenjenih potreba za plinom EU-a u 2010. Izvješće je procijenilo i budući izvozni potencijal najvećih opskrbljivača plinom za EU, Švicarsku i zemlje Jugoistočne Europe. Izvozni potencijal plina iz Rusije i srednje Azije trebao bi porasti sa 139 mrld. m3 iz 2005. na 207 mrld. m3 u 2030. godini. Norveška bi umjesto 81 mrld. m3 iz 2005. izvozila 95 mrld. m3 u 2030, dok bi izvoz Alžira s 57 mrld. m3 iz 2005. porastao na 115 mrld. m3 u 2030. godini. Zanimljivo je da se predviđa kako će izvoz plina iz Iraka s pretpostavljenih 5 mrld. m3 u 2020. porasti na čak 320 mrld. m3 u 2030. godini.