Mogućnost gradnje novog plinovoda između Rusije i Italije preko slovenskog teritorija, koju su razmatrali slovenski premijer Janez Janša i predsjednik ruske korporacije Gazprom Aleksej Miller, hrvatskom plinovodnom sustavu može samo pomoći u širenju izbora smjera i izvora dobave plina, neslužbeno komentiraju u tvrtki Plinacro - piše Poslovni dnevnik. To hrvatsku tvrtku neće omesti u namjeri da za pet godina bude u samom europskom vrhu po plinofikaciji, drže u Plinacru. Predsjednik Uprave Plinacroa Branko Radošević, dipl. ing. u razgovoru za Poslovni dnevnik još je u ožujku ove godine izjavio da će 2011. godine Hrvatska uz postojećih 1670 imati 1000 km novosagrađenih magistralnih i regionalnih plinovoda, završit će dva razvojno-ulagačka ciklusa od kojih u prvom do 2006., magistralne plinovode Pula-Karlovac, Lučko-Ivanja Reka, Zagreb istok-Kutina, Kutina-Slavonski Brod te plinovodni sustav Baranje i sustav daljinskog nadzora plinoopskrbnog sustava SCADA. Ključni projekti druge faze razvoja i ulaganja bit će plinovodni sustavi Like i Dalmacije i plinovodni sustav Slavonski Brod-Donji Miholjac-mađarska granica. Spoj s mađarskim plinovodom omogućit će novi dobavni pravac ruskoga plina koji bi podignuo sigurnost dobave, a ostvari li se slovensko-ruski sporazum to će Hrvatskoj, uz LNG terminal, otvoriti mogućnost četvrtog dobavnog pravca te maksimalne diverzifikacije dobave plina. S realizacijom projekta Nabucco Hrvatska bi mogla računati i na novog dobavljača iz Kaspijske regije, zbog čega još više postaje važna realizacija plinovodnog sustava Like i Dalmacije, koju će pak činiti magistralni plinovod Bosiljevo-Split, na koji će se nastaviti regionalni plinovodi Benkovac-Zadar te Šibenik-Knin.