Grčka je u prvih devet mjeseci 2026. povećala uvoz prirodnog plina za 12,61 posto, na 63,57 TWh, ponajprije zahvaljujući većim isporukama ukapljenog prirodnog plina (LNG) i snažnom rastu korištenja terminala Alexandroupolis. Prema podacima grčkog operatora plinskog sustava DESFA-e, u istom razdoblju prošle godine uvoz je iznosio 56,44 TWh.
Dvije glavne ulazne točke ostale su plinska interkonekcija Sidirokastro s Bugarskom i LNG terminal Revithoussa. Kroz Sidirokastro je u grčki sustav ušlo 25,51 TWh plina, gotovo jednako kao u prvih devet mjeseci 2025. godine (25,46 TWh). Istodobno je uvoz preko terminala Revithoussa, odnosno ulazne točke Agia Triada, porastao 11,58 posto, na 24,28 TWh.
Posebno se ističe Alexandroupolis, gdje je plutajuća jedinica za skladištenje i uplinjavanje LNG-a (FSRU) omogućila znatno veće isporuke. Uvoz preko te ulazne točke dosegnuo je 5,82 TWh, više nego pet puta u odnosu na 1,03 TWh iz istog razdoblja prošle godine.
Grčki terminali rade odlično
Zbrojeno, preko terminala Revithoussa i Alexandroupolis uvezeno je 30,10 TWh plina, dok je dodatnih 7,96 TWh ušlo u sustav preko Nea Mesimvrie, odakle se plin doprema iz Transjadranskog plinovoda (TAP).
SAD je ostao glavni dobavljač LNG-a za Grčku, s isporučenih 17,88 TWh, odnosno približno 74 posto ukupnih količina iskrcanih u Revithoussi. Slijedi Nigerija s 4,16 TWh, dok su manje količine stigle iz Konga, Egipta, Alžira i Mauritanije. U prvih devet mjeseci iskrcana su 32 LNG broda s ukupno 24,25 TWh plina, u usporedbi s 36 brodova i 22,41 TWh godinu ranije.
Ukupna domaća potrošnja plina istodobno je pala 2,67 posto, na 49,93 TWh. Potrošnja plina za proizvodnju električne energije smanjena je s 36,45 na 34,92 TWh, a pala je i industrijska potrošnja, uključujući CNG. Nasuprot tome, isporuke kroz distribucijske mreže porasle su na 9,98 TWh.
Rast uvoza tako nije bio posljedica veće domaće potražnje, nego ponajprije snažnijeg izvoza, koji je u promatranom razdoblju porastao 168,77 posto, na 13,60 TWh.
