Bugarska i Grčka počet će raditi na izradi zajedničkog strateškog dokumenta koji će biti predstavljen Vijeću ministara nadležnih za energetiku u zemljama Europske unije s konkretnim prijedlozima za ubrzavanje integracije energetskog tržišta. Zajednički je cilj izgradnja sigurnog i učinkovitog energetskog sustava u Jugoistočnoj i Srednjoj Europi.
Vrlo važnu ulogu u tome ima i izgradnja Vertikalnog plinskog koridora, koji bi trebao povezati Grčku, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku, Slovačku, Ukrajinu i Moldovu, ali i Sjevernu Makedoniju i Srbiju, a postoji mogućnost i proširenja inicijative. "Postoji stvaran napredak, a on je rezultat zajedničkih napora svih partnera u inicijativi. Kada smo pokrenuli ovaj projekt, naš je cilj bio diversifikacija ruskih isporuka plina. Njegovo je značenje danas mnogo veće," izjavila je bugarska ministrica energetike Iva Petrova.
Prema njezinim riječima, u aktualnom geopolitičkom okruženju energetska je sigurnost neraskidivo povezana s održivošću, gospodarskom i nacionalnom sigurnošću. "Zato je iznimno važno zadržati tempo pa i dodatno ubrzati naše napore. Zemlje Jugoistočne Europe moraju izaći s jasnim prijedlogom i snažnom političkom potporom," napomenula je.
Vertikalni plinski koridor – strateški regionalni projekt
Vertikalni plinski koridor strateški je projekt koji se temelji na već postojećoj suradnji na najvišoj razini - Južnom plinskom koridoru. Bugarska je nedavno pustila u rad prvu završenu dionicu Kulata - Kresna, koja otvara put za povećane količine prirodnog plina iz Grčke preko Bugarske prema sjeveru. Plinska veza s Rumunjskom, plinovod Rupeča - Vetrino, očekuje se da će biti završena do kraja godine.
"Jednaki pristup naša zemlja primjenjuje i u razvoju elektroenergetskog koridora Istok - Zapad. Bugarska ima jednu od najboljih mrežnih povezanosti u zemljama u okruženju i bilateralno surađuje sa svim susjedima na povećanju kapaciteta veza između sustava," poručuju nadležna tijela za energetiku u Bugarskoj.
Europska komisija podržava spomenuti proces u sklopu platforme CESEC (Central and South Eastern Europe Energy Connectivity) kojoj je cilj poboljšanje energetske povezanosti u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Njezina je uloga povećanje energetske sigurnosti i diversifikacija opskrbe, odnosno koridor koji omogućava korištenje različitih izvora.
Grčka je u tome posebno važna zbog svojih terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), kojima se on može uvoziti s globalnog tržišta i potom je u plinovitom stanju transportirati prema sjeveru. Prema stručnjacima, takav sustav dodatno može omogućiti pristup azerbajdžanskom plinu koristeći Južni plinski koridor, LNG-ju različitih svjetskih proizvođača, plinu iz istočnog Sredozemlja i rumunjskom plinu, uključujući buduću proizvodnju iz projekta Neptun Deep.
Europska komisija naglašava kako Južni plinski koridor već omogućava opskrbu Jugoistočne Europe plinom iz kaspijskog područja, a Interkonekcijom Grčka–Bugarska (IGB) taj plin može stići i do Bugarske i okolnih zemalja.
