Direktna korist za državni proračun od gradnje LNG-a na Krku po osnovi svih davanja bila bi oko 230 milijuna eura godišnje. Plinacro bi godišnje zaradio dodatnih 50-80 milijuna eura zbog povećanog transporta plina. Država bi, dakle, godišnje zaradila više od dvije milijarde kuna od LNG-a, piše Jutarnji list. U vrijeme gradnje terminala, domaće bi kompanije dobile poslove vrijedne barem 350 milijuna eura, procjena je iz Studije isplativosti, a istodobno bi se zaposlilo oko 400 radnika. Unatoč benefitima, interes Hrvatske nije u tome da sama sagradi LNG terminal koji bi koristio Qatar Gas za prodaju svog plina. Vladi je cilj naći investitora koji će sufinancirati gradnju LNG-a i koji će zajedno s HEP-om osnovati tvrtku za dugoročno trgovanje plinom. Studija je predana i Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) koji bi trebao biti nositelj investicije. No, iako Studija pokazuje da bi gradnja LNG-a na Krku bila isplativa, konačna odluka sigurno će ovisiti o interesu investitora, jer HEP sam neće ulaziti u taj projekt. Kako je istaknuo čelnik kompanije Tomislav Šerić na okruglom stolu Banke "Budućnost energetskog tržišta Hrvatske i Europske Unije", HEP-ovi planovi za buduće poslovanje temelje se na diverzifikaciji poslovanja, zbog slabe isplativosti ulaganja u energetske projekte te poslovanja sa sve manjim profitnim marginama. Jutarnji piše da Katar ima interes za istraživanje nafte i plina u Jadranu, a tvrtku Quatar Electricity&Water zanima se za prebacivanje termoelektrane na Urinju s mazuta na plin koji bi se uvozio iz Katara. U konverziju postrojenja trebalo bi uložiti 400 milijuna eura. Zanimljivo je da hrvatska strana nema namjeru na riječkoj lokaciji graditi termoelektranu, a HEP ne pokazuje namjeru revitalizacije riječke termoelektrane koja bi već 2017. trebala posve prestati s radom jer ne zadovoljava zahtjeve EU regulative kad je riječ o emisijama iz visokih ložišta.