Kako piše Vjesnik, plinska kriza je završila, ali INA upozorava na moguće nove probleme. Skladište plina Okoli toliko je ispražnjeno da uskoro više neće moći davati maksimalnih 240 000 prostornih metara na sat. Iako je plinska kriza iza nas, još uvijek postoji mogućnost da do kraja zime i uz redovni dotok ruskog plina bude redukcija za dio gospodarstva, komentira Vjesnik. Naime, jedino skladište plina Okoli je zbog duljeg prekida isporuka ruskog plina ispražnjeno više nego što je uobičajeno za ovo doba godine pa se približava granici kad više neće moći davati maksimalnih 240 000 prostornih metara na sat. Zato, kao i zbog nedovoljnih tehničkih karakteristika sustava koji ne može primiti dovoljno plina za vršnu potrošnju, u slučaju duljih velikih zahlađenja i povećane potrošnje postoji mogućnost uvođenja redukcija dijelu gospodarstva, kažu u INA-i. Naime, Gazprom im neće većim isporukama nadoknaditi neisporučeno, nego će im za toliko smanjiti račun. Osim toga, zbog tehničkih razloga uobičajeno je da se zimi plin samo vadi iz skladišta, a ne i utiskuje. U INA-i ističu da takvih problema s plinom ne bi bilo da je prije nekoliko godina uvedena realna cijena tog sve popularnijeg energenta. Ona bi omogućila brojna neophodna ulaganja koje su predlagali prošlih godina, od kojih se ovako zbog njihove neisplativosti odustalo ili se njihova provedba jako oduljila. Tu spadaju gradnja novog skladišta plina i pet »isparivačkih stanica« kod distributera, čime bi se u vrijeme vršne potrošnje osiguralo dodatnih 25 000 'kubika' na sat te gradnja LNG terminala. Ali to nije ni čudo kad se zna da su, prema njihovim podacima, INA-i u posljednjih devet godina zbog nerealnih cijena plina prihodi smanjeni za čak 16 milijardi kuna. Loše je i što je pogrešna politika cijena većinu potrošača orijentirala na plin, navodi Vjesnik. Zato predlažu ubrzano otklanjanje dispariteta među cijenama energenata te tržišni princip određivanja cijena plina sa socijalnim klauzulama. U INA-i upozoravaju i na uglavnom nekontrolirano povećavanje potrošnje plina, što ne prati i njegova dobava, te na preveliki broj od čak 39 distributera koji nemaju dovoljnu kadrovsku i financijsku snagu za povećanu sigurnost opskrbe. Zato smatraju da bi se njihov broj postupno trebao smanjiti na pet. U INA-i očekuju skoro izdvajanje trgovine plinom i skladišta Okoli u neku državnu tvrtku, a za skladište kao realnu odštetu spominju 150 milijuna dolara. Kako je doznao Vjesnik, INA je interventni uvoz plina koji je Hrvatsku spasio od još strožih redukcija platili oko 450 dolara za tisuću 'kubika' (bez transportnih troškova). Pritom im je, napominju, na ruku išla činjenica da su ga kupili na »spot« tržištu na kojem se cijene plina nakon tri mjeseca usklađuju sa sada znatno smanjenim cijenama nafte, dok ih Rusi usklađuju nakon devet mjeseci.