Plinacro, operator hrvatskog plinskog transportnog sustava, priopćio je kako je nakon uspješno završenog prvog investicijskog ciklusa i novoizgrađenih 523 km visokotlačnih plinovoda, završenih 15 mjerno-redukcijskih stanica (Pula, Labin, Rijeka zapad, Rijeka istok, Delnice, Popovača, Džolta, Beli Manastir, Mece, Kršan, Tuheljske Toplice, Oroslavlje, Lipovica, Nova Gradiška i Nova Kapela) i uloženih oko 1,7 mlrd. kuna proveo sve potrebne pripremne aktivnosti kako bi već u studenom započeli građevinski radovi na magistralnom plinovodu Bosiljevo - Split. 'Uz planiranu gradnju novoga dobavnog pravca preko Mađarske, to je jedan od ključnih objekata drugoga investicijskog ciklusa planiranog za razdoblje 2007.- 2011. godine', istaknuto je na konferenciji za novinare koja je održana u Gradskom poglavarstvu Ogulina, a na kojoj su sudjelovali gosp. Nikola MAGDIĆ, gradonačelnik Ogulina, predsjednik Uprave Plinacra Branko RADOŠEVIĆ, dipl. ing. i direktor Sektora investicija Dubravko KAMENEČKI, dipl. ing. Da je početak radova blizu, vidljivo je i iz podatka kako je Plinacro s Europskom investicijskom bankom (EIB) potkraj srpnja potpisao ugovor o zajmu od 190 mil. eura kojim će se financirati dio gradnje plinovoda Like i Dalmacije te plinovodnog sustava Slobodnica - Donji Miholjac - Dravaszerdahely kojim će se povezati hrvatski i mađarski plinski transportni sustavi. Zahvaljujući iznimnim makroekonomskim pokazateljima koji su postignuti u Hrvatskoj, ali i izvrsnim poslovnim rezultatima Plinacra koji ugovorne obveze prvoga zajma uspješno i u cijelosti ispunjava, EIB je dao zajam pod posve istim uvjetima kao što ih imaju tvrtke iz Europske unije. 'Lanjska godina ostat će upamćena kao jedna od najuspješnijih u plinskom gospodarstvu Hrvatske', rekao je u uvodu predsjednik Uprave Plinacra, gosp. Radošević. 'Naime, nakon višegodišnje stagnacije u razvoju plinske infrastrukture, lani je Plinacro pustio u rad plinovode Pula - Karlovac, Lučko - Ivanja Reka, Zagreb istok - Kutina, Slavonski Brod - Kutina, plinoopskrbni sustav Baranje, Nacionalni dispečerski centar te sustav daljinskog nadzora i upravljanja plinskim transportnim sustavom SCADA. Time su ostvareni postavljeni ciljevi – povećanje pouzdanosti plinskoga transportnog sustava, izravno povezivanje sjevernojadranskih plinskih polja s Hrvatskom, omogućavanje novoga pristupa transportnom sustavu i u konačnici stvaranje uvjeta za ostvarenje drugog investicijskog ciklusa u koji će Plinacro uložiti 443 mil. eura. Kada se taj ciklus dovrši Hrvatska će, uz postojećih 2034 km, dobiti 980 km novih visokotlačnih plinovoda koji će omogućiti povećanje sadašnjeg godišnjeg kapaciteta s 5 na više od 10 mlrd. m3 plina. Izgradnjom planiranih plinovoda i interkonekcija dugoročno se ostvaruje sigurna i pouzdana dobava i transport plina za potrošače u Hrvatskoj te otvara mogućnost tranzita prirodnog plina za susjedne zemlje. Hrvatska će time postati strateški važnija zemlja koja će, uz to, imati i značajan dodatni prihod zahvaljujući tranzitu prirodnog plina', rekao je gosp. Radošević. Izražavajući srdačnu dobrodošlicu novinarima i predstavnicima Plinacra, ogulinski gradonačelnik, gosp. Magdić iskreno je priznao da je malo ljudi u ovom kraju vjerovalo da će Plinacro magistralni plinovod Pula - Karlovac izgraditi tako brzo. Stoga najavljeni početak radova za studeni 2007. godine na prvoj dionici od Bosiljeva do Josipdola shvaćaju ozbiljno i ubrzano se pripremaju za plinofikaciju Ogulina. Izgradnjom plinovodnog sustava Like i Dalmacije značajno će se povećati pokrivenost Hrvatske plinovodnim transportnim sustavom i omogućiti korištenje prirodnog plina u te dvije regije koje su, osobito Dalmacija, bile usmjerene i energetski ovisne o električnoj energiji. Dovođenje prirodnog plina, kvalitetnog i ekološki prihvatljivog energenta dat će nov zamah razvoju gospodarstva tih regija. Okosnica plinovodnog sustava Like i Dalmacije bit će magistralni plinovod Bosiljevo - Split duljine 292 km, na koji će se nastaviti regionalni plinovodi Benkovac - Zadar i Šibenik - Drniš - Knin ukupne duljine 80 km s pripadajućim mjerno–regulacijskim stanicama sa spojnim plinovodima: Ogulin, Otočac, Gospić, Gračac, Obrovac, Benkovac, Zadar, Šibenik, Drniš, Knin i Split. Uz magistralni plinovod Bosiljevo – Split izgradit će se i plinovodi Split – Ploče i Ploče – Dubrovnik, koji će slijediti trasu već izgrađene ili planirane autoceste. U predstojećem razvojno–ulagačkom ciklusu 2007. - 2011. godine planirana je izgradnja do Ploča i to dio sustava od Bosiljeva, gdje će se spojiti na magistralni plinovod Pula – Karlovac, a time i na cjelokupni plinski transportni sustav Republike Hrvatske. Oba magistralna plinovoda, Bosiljevo – Split i Split – Ploče izgradila bi se od čeličnih cijevi za maksimalni radni tlak od 75 bar. Duljina magistralnog plinovoda Bosiljevo – Split iznosila bi 292 km, a magistralnog plinovoda Split – Ploče 96 km. Za preostali dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije, do Dubrovnika i krajnjeg juga Hrvatske, u ovom razvojno–ulagačkom ciklusu se planiraju obaviti sve pripremne aktivnosti, a gradnja je predviđena za 2011. godinu. Trasa magistralnog plinovoda Bosiljevo - Split podijeljena je na četiri dionice. Pripreme su najdulje odmakle za prvu dionicu od Podrebara do Josipdola čiji se početak radova očekuje početkom studenog 2007. godine. Kako se opsežni pripremni poslovi na projektiranju i ishođenju potrebnih dozvola i suglasnosti te na rješavanju imovinsko-pravnih poslova budu završavali, započinjat će radovi i na ostalim dionicama. Prema operativnom planu Plinacra, za dionicu od Jospidola do Gospića planirano je da građevinski radovi započnu u travnju, od Gospića do Benkovca u srpnju i od Benkovca do Dugopolja u rujnu 2008. godine.