Povećanje isporuke ruskog plina Hrvatskoj od 2009., za koje se tijekom posjeta Moskvi početkom studenog preko ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja LAVROVA pokušavala izboriti ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda GARABAR-KITAROVIĆ, a krajem prosinca i izlaslanstva INA-e i HEP-a s predstavnicima Gazpromexporta, moguće je samo ako Hrvatska predloži privlačne uvjete za tu kompaniju, kao što su suvlasništvo u hrvatskoj plinskoj mreži i distribuciji plina, komentira 'Poslovni dnevnik'. Kako u Hrvatskoj razvoj, gradnju i održavanje plinoopskrbnog sustava provodi tvrtka Plinacro, to bi značilo da Rusi žele suvlasništvo s tom tvrtkom, koja pred sobom ima gradnju plinovodnog sustava Like i Dalmacije kao završni korak u plinofikaciji države, piše 'Poslovni dnevnik' Prema planovima, Hrvatska bi do 2011. trebala imati 2670 kilometara magistralnih i regionalnih plinovoda. Plan razvoja, gradnje i modernizacije plinskog sustava od 2007. do 2011., u okviru kojeg će se graditi još 660 km 75-barskih plinovoda, 270 km 50-barskih plinovoda i 25 mjerno redukcijskih stanica te ukupno 1000 kilometara magistralnih i regionalnih plinovoda doista bi mogao biti primamljiv ruskoj kompaniji, koja je slične projekte osigurala i u susjednoj Srbiji. Ključni objekti druge faze razvojno-ulagačkog ciklusa bit će plinovodni sustavi Like i Dalmacije i plinovodni sustav Slavonski Brod - Donji Miholjac - mađarska granica. Nadalje, okosnicu plinovodnog sustava Like i Dalmacije činit će magistralni plinovod Bosiljevo - Split, na kojeg će se vezati regionalni plinovodi Benkovac - Zadar te Šibenik - Knin. Spoj s mađarskim plinovodom omogućit će pak novi dobavni pravac ruskoga plina koji će dodatno osigurati sigurnost dobave. No, prema izvorima 'Poslovnog dnevnika', Rusi na gradnji ostatka hrvatskog plinoopskrbnog sustava ne mogu računati na zaradu zbog klirinškog duga koji će ruske tvrtke namiriti donacijama Plinacro-u i HEP-u u dijelovima za gradnju plinovoda i plinskih elektrana. Što se Plinacro-a tiče, riječ je o cijevima, mjernoredukcijskim stanicama, ventilima i svoj ostaloj opremi za gradnju ostatka sustava. To potvrđuju i prosinački pregovori predstavnika Plinacroa i ruske tvrtke Rosnjeftgastroj (RNGS), koja je sporazumom Ruske Federacije i Hrvatske određena za partnera Plinacrou u rješavanju 15,7 milijuna dolara teškog klirinškoga duga. “Prema posljednjim informacijama, Rusi će Plinacrou podariti sve potrebne dijelove u visini 15,7 milijuna USD, a Plinacro će ih dobiti i prije potpisivanja ugovora s Mađarima o gradnji plinovoda do Hrvatske pa ih može iskoristiti za bilo koje dionice, a ne samo onu do Mađarske”, rekao je za 'Poslovni dnevnik doc. dr. sc. Željko TOMŠIĆ, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva za energetiku i rudarstvo. Ipak, o mogućem interesu Rusa za suvlasništvom u Plinacro-u nije se htio izjasniti jer, kaže, za takvu opciju prvi put čuje. No, iz neslužbenih izvora list saznaje da Gazprom suvlasništvo s tvrtkom Plinacro zapravo i ne bi odgovaralo jer je Hrvatska tu tvrtku na vrijeme izdvojila iz INA-e te ograničila njezin profit sastavljanjem transportne tarife zbog koje Plinacro svu dobit, ako je i ima, mora reinvestirati u gradnju novih pravaca.