Zbog namjere Vlade da se u Omišlju izgradi plutajući LNG terminal hitnim izglasavanjem Zakona o terminalu za ukapljeni plin u
Saboru je bilo burno od ranog jutra. Gotovo cijela oporba pristigla je
na raspravu o Zakonu o terminalu za ukapljeni prirodni plin, tzv. lex
LNG, a kako bi pokušali spriječiti izglasavanje zakona i otežali
proceduru u SDP-u su predali više od
200 amandmana na zakon u nastojanju da spriječe hitnu proceduru, jer će se samo o amandmanima odlučivati dva dana. 'Lex LNG' trebao bi urediti rješavanje imovinsko-pravnih
odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za
realizaciju terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro, definira
naknada za sigurnost opskrbe itd.
Ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić u Sabor je pristigao gonjen uzavrelom atmosferom i prozivkama zašto osobno se brani zakon koji država gura po hitnom postupku. Demantirao je spekulacije SDP- i zelenih iz Eko Kvarnera da postoji namjera da se na Krku usidri brod-plutajući FSRU terminal od Golara, star 31 godinu, čije sidrenje bi bilo protuzakonito prema hrvatskom zakonu. "U ovom trenutku otvoren je natječaj za nabavu broda i tamo piše da taj brod može biti star, gle čuda, do 11 godina. Pročitajte, a onda malo bolje raspravljajte", poručio mu je ministar. Na kritike o dubioznoj ekonomskoj isplativosti projekta Ćorić je rekao da će ekonomske dobiti od realizacije projekta imati hrvatske tvrtke, a odbacio je i prozivke kako nije kontaktirana lokalna zajednica na Krku, no i ispričao im se jer nisu "intenzivnije komunicirali objektivne činjenice koje prate LNG i njegovu izgradnju".
"Ekonomsku dobit nose isto tako i ljudi koji će biti zaposleni na LNG-u, njih 40-50. Nosi ih Općina Omišalj kroz koncesijsku naknadu, procijenjeno na milijun kuna. Kroz dodatne naknade očekujemo još milijun kuna, što je 10% od trenutnog proračuna Općine Omišalj. Ekonomske dobiti od realizacije imat će i Primorsko-goranska županija kroz koncesijsku naknadu", odgovorio je Ćorić na prozivke saborskoj oporbi. Osvrćući se na stratešku važnost LNG terminala na Krku za Hrvatsku, podsjetio je da je Hrvatska kao članica EU-a dio zajedničkog energetskog tržišta. "U tom kontekstu sigurnost dobave, odnosno diversifikacija dobavnih pravaca kao jedan od osnovnih temelja razvoja energetske unije, zahtijevaju da i mi promišljamo o sigurnosti naše opskrbe", rekao je ministar Ćorić, piše Tportal.
SDP je najžešći protivnik zakona u županiji u kojoj imaju većinu, a Arsen Bauk je sumirao lokalnu razinu protivljenja projektu, koja je zabrinjavajuća i u slučaju realizacije mogla bi praviti ozbiljne probleme investitorima. Županija Primorsko-goranska je nedavno pokrenula Upravni spor protiv ekološke studije, a bune se i zelene nevladine organizacije. "Dakle, 2 SDP-ova, 2 HDZ-ova, 2 nezavisna i jedan PGS-ov načelnik na
otoku Krku su protiv plutajućeg terminala, 6 od 7 predstavničkih tijela na
otoku Krku protiv su plutajućeg terminala. Skupština Primorsko goranske
županije jednoglasno je protiv plutajuće terminala, 5.000 prosvjednika u
Rijeci protiv plutajućeg terminala, 19.000 građana u peticiji protiv
plutajućeg terminala. Udruga veterana Domovinskog rata Krk službeno je
zauzela stav protiv plutajućeg LNG terminala i dalo je podršku oko 2.000
branitelja. Predsjednik Vlade RH kaže da je kontaktirao lokalnu
zajednicu i s njom uspostavio dijalog, što nije točno. Poštovane
kolegice i kolege, ja sada idem potpisivati amandmane, nadam se da ćemo
do kraja rasprave potpisati nekoliko stotina amandmana, pa ako se budete
inatili, onda ćete odbijati naše amandmane dva dana u ovoj sabornici',
poručio je SDP-ov Bauk.
