Udruga Eko Kvarner smatra da "lex LNG", tj. prijedlog Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, o kojem će ovaj tjedan raspravljati Sabor, treba odbaciti jer krši domaće i europsko pravo i uvodi "diktaturu na Kvarneru". Smatraju da se u nacrtu zakona to čini dodjeljivanjem dugogodišnje koncesije konkretnom trgovačkom društvu, koje se uskoro planira prodati stranom vlasniku. Ta se prodaja planira bez provođenja postupka koncesioniranja koji bi bio transparentan i utemeljen na objektivnim kriterijima za učinkovit i nediskriminirajući pristup tržištu svim gospodarskim subjektima Europske Unije. Također drže da se pravo krši i supstitucijom Ustavom definiranih ovlasti jednica lokalne i regionalne samouprave, a navode i nepostojanje jasno definiranih procedura i pravnih obaveza u slučaju nastanka štete izgradnjom i radom terminala, pogotovo u slučaju nesreća. Naglašavaju da ne treba donositi zakon kojim se regulira gradnja i upotreba plutajućeg terminala bez reguliranja odgovornosti za štete koje mogu nastati ukrcajem, iskrcajem, uskladištenjem i uplinjavanjem, kao i bez osiguranja te odgovornosti. Profesor Igor Vio, stručnjak za pomorsko pravo s Pomorskog fakulteta u Rijeci i Vjeran Piršić tvrde da se LNG Hrvatskoj nudi brod Golar Spirit koji datira iz 1981., konvertiran u plutajući LNG terminal 2008. koji prema propisima ne smije ploviti u našem moru, jer je star 37 godina, a ne maksimalno 25, koliko je dozvoljeno za brodove koji prevoze ukapljene plinove. Piršić i Vio ponavljaju da ne postoje financijske, tehnološke ili sigurnosne analize u vezi s planiranjem izgradnje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom u luci Rijeka i da se može očekivati poskupljenje plina za sve fizičke i pravne osobe u Hrvatskoj. Novi list pozivajući se na "upućene u računicu" piše da terminal kapaciteta 2,6 milijardi m³ plina godišnje može dobiti pozitivnu konačnu financijsku odluku ako zakupljeno bude najmanje 1,5 milijardi m³ plina. "Jave li se za zakup Mađari i Ukrajinci računa se na zakup oko 1,8 milijardi a u tom bi slučaju terminal poslovao pozitivno, dok će s manjim zakupom biti 'nategnuto'", piše Novi list. U tom slučaju može se aktivirati naknada za sigurnost opskrbe iz Lex-LNG-a prema kojoj će se neprofitabilni terminal kako bi poslovao u plusu sufinancirao iz naknade za transport plina. No, Plinacro prema Zakonu ne može taj trošak prebaciti na krajnje kupce, što znači da nije točno da bi zbog toga poskupio plin u Hrvatskoj, kako strahuje Eko kvarner.