Prema natječaju koji je u tijeku, referentna cijena plina u periodu od 1. kolovoza 2018. do 31. ožujka 2021. utvrđuje se kao zbroj cijene nabave plina na temelju cijene terminskih ugovora na nizozemskom spot tržištu TTF te premije, koja je namijenjena pokrivanju troškova poslovanja OVT-a (transport, skladište, organizacija tržišta plina, operativni troškovi). Ključ za odabir OVT-a na natječaju trebala bi biti upravo premija gdje će se potencijalni prodavatelji plina natjecati, a ona iznosi maksimalno 5,45 eura/MWh i nepromjenjiva je do 31. ožujka 2021., kada bi se cijena plina trebala deregulirati. S obzirom da je cijena plina na tržištu u međuvremenu snažno rasla, budući OVT će morati pokrivati razliku između dobavne cijene uvećane za premiju i fiksirane prodajne cijene prema opskrbljivačima plinom za kućanstva, što znači da će raditi s negativnom maržom. Procjenjuje se da će OVT na tome gubiti više od stotinu milijuna kuna u prvoj skladišnoj godini, jer se ne može računati na poskupljenje plina građanima prije 1. travnja 2019.. Čak i nakon tog datuma na građane se neće preliti sav trošak trenutno skupog plina, jer prema propozicijama natječaja cijena za njih smije samo blago oscilirati pa se dozvoljava poskupljenje od maksimalno sedam posto u jednoj skladišnoj godini koja traje od 1. travnja jedne do 1. travnja iduće godine.
Da je maksimalna premija OVT-a u HERA-inom natječaju postavljena na nešto višu razinu, razvila bi se tržišna utakmica među dobavljačima plinom, a PPD je s ruskim plinom tu najjači, no ovako proizlazi da uvoznici ne mogu konkurirati proizvođaču, INA-i koja je i u prethodnim godinama svoj plin prodavala OVT-u. Dakle, sada je jasno da tržišne utakmice kad je riječ o dobavi plina za kućanstva neće biti ni u naredne tri godine. S obzirom na znatno više cijene na tržištu HEP će kao najizgledniji budući OVT uskoro biti stavljen u težu poziciju kod pregovora s INA-om koja će imati osnovu nuditi skuplji plin jer ga veže tržište. INA je u plinskoj godini 2017.-2018. na natječaju s HEP-om ispregovarala dovoljno dobru cijenu da ostvari profit, a tek će se u lipnju na financijskim rezultatima vidjeti je li HEP na plinu lani gubio novac kao 2016., kada je igrao ulogu godišnjeg ponuditelja energije uravnoteženja. U svakom slučaju, ako se nitko ne javi na natječaj za OVT-a, prema Zakonu o tržištu plina HERA ima pravo odrediti tko će tu ulogu igrati u naredne tri godine.
Tko će i koliko gubiti na reguliranoj cijeni plina za građane utjecaj će imati i LNG-terminal, odnosno hoće li se on graditi ili ne, jer će u transportnoj tarifi u tom slučaju biti uvedena stavka za sigurnost opskrbe. Dakle, ako terminal ne bude zakupljen u punom kapacitetu iz stavke za sigurnost opskrbe trebala bi se alimentirati isplativost tog ulaganja za ulagače u LNG Hrvatsku koja bi trebala graditi terminal. Jedno je izvjesno, plin za građane bi sasvim sigurno trebao poskupjeti od 2021. ako politika prestane vršiti utjecaj na cijenu kakav ima danas.
Za ilustraciju, zbog ovakvih cijena na burzama gospodarstvo može očekivati rast cijene od lipnja nadalje za cca. 15%. Tvrtke trenutno prikupljaju ponude od opskrbljivača plinom i prilično su iznenađene razvojem situacije jer očito je da je višegodišnja era jeftinog plina (i nafte) gotova, usprkos činjenici da je tržište dobro opskrbljeno. Na kretanje cijena plina utječe više faktora – kretanje cijena nafte, vremenske prilike, geopolitički utjecaji. Cijena plina i dalje se veže uz cijenu nafte, a nafta je u odnosu na prošlu godinu 55% skuplja i to je glavni razlog porasta cijena plina. Hladna zima ispraznila je plinska skladišta diljem Europe te su ona puno praznija nego u istom razdoblju prošle godine. To je značajno povećalo potražnju u trenutku kada skladišta treba ponovno napuniti. Također, došlo je do smanjenja proizvodnje plina u Nizozemskoj i Norveškoj. Nesigurnost opskrbe zbog rusko-ukrajinskih sporova, kao i nesigurnost na Bliskom istoku vezana za cijenu nafte, ne dopuštaju cijenama da počnu padati, što bi inače bilo očekivano s dolaskom sve toplijeg vremena.
