Kako piše, Vjesnik, iako je Plinacro ulaganjem više stotina milijuna eura već dovršio magistralne plinovode kroz dobar dio priobalnog dijela Hrvatske i Liku, a plinovod će do Splita stići najkasnije u proljeće 2012., stručnjaci upozoravaju da zapinje gradnja lokalnih mreža za distribuciju plina za što koncesije dodjeljuju županije. Zbog toga bi se, nažalost, mogao ponoviti slučaj Karlovca do kojeg je Ina svojedobno ubrzano sagradila magistralni plinovod koji je onda godinama poput mrtvoga kapitala uglavnom stajao neiskorišten, jer nije bilo lokalne mreže, piše list. Tako je i predsjednik Uprave Plinacra Jerko JELIĆ BALTA, dipl. ing., na sjednici Vladina povjerenstva za provedbu plana razvoja, gradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava, na čijem je čelu premijerka Jadranka KOSOR, upozorio da će svi njihovi ciljevi iz Plana razvoja, gradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava u Republici Hrvatskoj od 2002. do 2011. biti ostvareni, ali kasni gradnja distribucijskih sustava i priključenje novih potrošača. Najlošija je situacija u Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Šibensko-kninskoj županiji. U Ličko-senjskoj zbog problema u izmjenama i dopunama županijskog prostornog plana još nije ni pokrenut natječaj za dodjelu koncesije za gradnju lokalne mreže iako je dionica magistralnog plinovoda Josipdol-Gospić pred završetkom, piše Vjesnik. U Karlovačkoj županiji koncesija je još 2001. dodijeljena tvrtki Montcogim-plinari, ali je dinamika gradnje distribucijskog sustava i priključenje potrošača nezadovoljavajuće, a na ogulinskom području, gdje je plinovod lani dobio uporabnu dozvolu, nije priključen nijedan potrošač. Šibensko-kninska županija je koncesiju dodijelila tvrtki EVN Plin, ali će gradnja distribucijskog sustava kasniti u odnosu na gradnju magistralnog plinovoda, upozorio je gosp. Balta. U ostalim je županijama stanje barem malo bolje, ali i tamo sve ide presporo. Tako je, na primjer, magistralni plinovod uz zapadnu obalu Istre od Pule do Umaga već dobio uporabnu dozvolu, a na njega je priključena jedino industrijska zona u Umagu, jer je Županija natječaj za koncesiju raspisala tek ovoga ljeta. Iako je magistralni plinovod Rijeka-Karlovac dovršen još prije nekoliko godina, na mjerno-redukcijsku stanicu (MRS) Labin, gdje se lokalna mreža spaja na magistralnu, još nema priključenja, dok je na MRS Kršan spojena samo tvornica Rockwool. U Primorsko-goranskoj županiji koncesija još nije dodijeljena za Gorski kotar te otoke Rab, Cres i Lošinj, dok na MRS Rijeka-istok i Delnice nema priključenja iako imaju uporabnu dozvolu još od travnja 2008. U Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji je gradnja lokalnih mreža uglavnom usklađena s gradnjom plinskog transportnog sustava. Početak gradnje distribucijskog sustava tvrtka EVN Plin najavila je za ovu jesen, a početak potrošnje plina bit će moguć polovinom, odnosno u jesen 2011., navode u Plinacru. Zato je nužno ubrzati razvoj sustava za distribuciju plina. Oni su, naime, preduvjet dostupnosti sve popularnijeg prirodnog plina potrošačima, a u protivnom će se ulaganja od više stotina milijuna eura u magistralni sustav za transport plina, barem prvih godina, pokazati neučinkovitim i neopravdanim. Zato su, ističu u Plinacru, županije odgovorne za pravodobnu provedbu koncesijskih natječaja i izbor koncesionara koji će sagraditi distribucijsku mrežu i priključivati potrošače, kao i za striktni nadzor provedbe koncesijskih ugovora, uz pravodobno poduzimanje svih raspoloživih mjera prema koncesionarima ako ne izvršavaju obveze iz ugovora, prenosi Vjesnik. Ubrzavanje gradnje županijskih distribucijskih mreža i priključivanje potrošača uvjet je da investiranje više stotina milijuna eura u gradnju magistralnih i odvojnih plinovoda prema gradovima duž trase postane isplativo ulaganje. Osim toga, Plinacro prihodima od transporta plina mora vraćati i kredit od 190 milijuna eura, koji je za ta ulaganja uz Vladino jamstvo dobio od Europske investicijske banke (EIB), zaključuje Vjesnik.