INA je koristeći servis OTS HINA-e objavila službeni komentar Odluke o najvišoj razini cijene plina za povlaštene kupce (NN 92/2011). Kako se ističe u komentaru, Vlada je na sjednici održanoj 3.8.2011. godine usvojila i Uredbu o izmjeni Zakona o tržištu plina (NN 91/2011), a i spomenutu Odluku kojom se propisuje najviša razina cijene plina za povlaštene kupce koji obavljaju proizvodnu djelatnost s godišnjom potrošnjom manjom od 100 mil. m3, a posebno za one koji kupuju plin radi proizvodnje toplinske energije za tarifne kupce prema odredbama Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/2005, 20/2010), osim kućanstva. Odluka stupa na snagu 1.9.2011. godine, a najviša razina cijena primjenjuje se do 31.12.2011. te iznosi 2,13 HRK/m3. Pri tome se također ističe da će INA u potpunosti poštivati te propise s obzirom na to da Vlada ima pravo na usvajanje takvih kratkoročnih odluka. Međutim, napominje se da suprotno uobičajenoj praksi nije bilo rasprave ili konzultacija u vezi predloženih izmjena ZOTP-a, ali INA bezuvjetno podržava potpunu liberalizaciju plinskog poslovanja i ulazak drugih igrača na tržište, za što su ispunjeni tehnički preduvjeti kao što su prekogranični kapaciteti za isporuku plina koji značajno nadmašuju hrvatske potrebe, mogućnost povlaštenih kupaca da sklapaju ugovore s drugim opskrbljivačima te da promijene opskrbljivača u slučaju nezadovoljstva postojećim uvjetima. Regulirane cijene plina vode subvencioniranju jednog industrijskog subjekta od drugoga i tako je INA u prethodnom desetljeću subvencionirala cjelokupnu industriju i gospodarstvo kroz umjetno niske, ograničene cijene ukapljenog naftnog plina, goriva i plina u iznosu koji premašuje 10 mlrd. kuna, što je ugrozilo održivost njezinog poslovanja i dovelo do značajnih gubitaka 2008. i 2009. Do sada su se cijene plina za povlaštene kupce regulirale ugovorima koje su potpisivale obje strane i koji su sadržavali formule za određivanje cijene koja je za povlaštene kupce bila u potpunosti tržišno orijentirana te ovisila o cijenama naftnih derivata i američkog dolara. Konačno, naglašava se da je liberalizacija tržišta preduvjet budućeg razvoja hrvatskog gospodarstva te je u skladu s regulativom EU-a.