Iako Branka RADOŠEVIĆA, dipl. ing. predsjednika Uprave nacionalne tvrtke za transport plina Plinacro, do danas nitko nije obavijestio o "izbacivanju" te kompanije iz Adria LNG konzorcija, i u toj tvrtki naslućuju kako će se stvari okončati nepovoljno za Plinacro, piše 'Poslovni dnevnik'. Kako piše taj list, budući da su Inini najveći vlasnici, a to su hrvatska Vlada i mađarska naftna kompanija MOL, nedavno sklopili dogovor da u hrvatskom konzorciju 15% vlasništva nad terminalom dobije INA (a kroz nju i MOL), a 10% Hrvatska elektroprivreda, Plinacro se jednostavno pokazao suvišnim. Da je izbacivanje Plinacroa svršena stvar, za 'Poslovni dnevnik' potvrdio je pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo doc. dr. sc. Željko TOMŠIĆ, dipl. ing., kazavši da Plinacro "najvjerojatnije neće ući u Adria LNG konzorcij". Prema njegovim riječima, rezultat je to pritiska predstavnika MOL-a u INA-i, koji su se isprva protivili 22-postotnom suvlasništvu Ine u LNG-u i tražili da on iznosi samo 10%. No, to više nije bilo moguće jer je u međuvremenu donesena odluka da u konzorcij uđu HEP i Plinacro. Premijer Sanader je tražio da hrvatske tvrtke u konzorciju terminala koji će se graditi u Hrvatskoj imaju barem 25% vlasništva, a na kraju je dogovoreno da INA dobije 15, a HEP 10%. "Nismo uložili veto, već smo zatražili detaljnije objašnjenje zašto bi Inin udio u konzorciju trebao biti smanjen sa 22 na samo 10% kada INA ne samo što je vodeća hrvatska naftno-plinska kompanija, već je i desetljeće i pol priprema investirala u izrade svih studija o projektu. Zahtjev je Vlada primila s razumijevanjem", izjavio je 'Poslovnom dnevniku' Lajos Alács, član Uprave MOL- koji je dodao da MOL vjeruje u važnost LNG-a i podržava Inino sudjelovanje zato što projekt ima potencijal stvaranja vrijednosti u najboljem interesu Ininih dioničara. Znači, netko je postao suvišan. Mr. sc. Ivica TOLJAN, član Uprave HEP-a, je za 'Poslovni dnevnik' objasnio da potrošnja električne energije iz godine u godinu raste za 500 do 700 milijuna kilovat sati, a adekvatno ne prati gradnja infrastrukture. Trenutna je kruna modernizacije HEP-a gradnja Plomina III, bloka kapaciteta 500 megavata koji će vjerojatno pogoniti ugljen. HEP-ov cilj ulaska u konzorcij nije Plomin, već gradnja TE Urinj pokraj samog terminala, koja bi mogla biti i većeg kapaciteta te bi uz najnoviji Plomin zbrinula golem dio domaćih potreba za električnom energijom. I tako, eliminacijom, došlo se do Plinacra, za koji vlasti drže da će mu se šteta od neulaska u suvlasništvo terminala nadoknaditi gradnjom cjevovoda do plinskih transportnih sustava drugih zemalja. Ipak, akteri priče - drže u Plinacru - trebali bi se zapitati je li pravedno da energetsku sudbinu Hrvatske kroje Mađari 25-postotnim vlasništvom u nacionalnoj naftnoj kompaniji, zaključuje 'Poslovni dnevnik'.