Warlick je dodala i da SAD nisu imale nikakvu ulogu u odlučivanju o gradnji plinovoda Južni tok, kao i da je odluka o odustajanju od tog projekta došla od Europske unije koja je zamolila Bugarsku da prestane sa izgradnjom kako bi se taj projekt usuglasio sa Trećim energetskim paketom i pravilima i regulativama koje važe u EU.
Ona je naglasila i da prioritet Srbije u trenutku kada zemlja plin dobiva samo iz jednog pravca preko Ukrajine, treba biti povezivanje sa bugarskim plinovodom, ali da se razmotri i korištenje ukapljenog prirodnog plina koji stiže iz Amerike i Australije. Warlick je istaknula da SAD i Europa snažno podržavaju gradnju LNG terminala na Krku, jer bi taj plin opskrbljivao jedan dio Europe i ovu regiju, ali da u tom poslu mnogo toga ovisi od hrvatske vlade, a problem je i nedostatak infrastrukture.
Prema njenim riječima, pitanje je i da li bi više novih plinovoda u Europi zaista odgovorilo potrebama opskrbe energijom iz više izvora.
"Svaki novi plinovod je nova infrastruktura i zahtjeva mnogo novaca. Mi ne smatramo da će Južni tok, Turski tok ili Sjeverni tok 2, to omogućiti. Značajnije je razmišljati o plinovodima koji su nedovoljno iskorišteni, a već postoje, umjesto što govorimo o novim", naglasila je ona.
Hrvatska i Poljska o LNG-terminalu
Politika daje deklarativnu podršku
