Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva dalo je Plinacru zeleno svjetlo da nastavi s realizacijom malog, »plutajućeg« LNG terminala ispred Omišlja, koji će biti prijelazno rješenje do gradnje velikog terminala na kopnu - objavio je u petak, 15. listopada ministar gospodarstva, Đuro POPIJAČ, prenosi Novi list. Svoju je odluku donio, očito, vrlo brzo, budući da je, kako doznaje Novi list, tek u ponedjeljak, 11. listopada iz Plinacra dobio plan izgradnje, prema kojem će terminal biti, zapravo, bova s priključnim plinovodom, na koju će se ispred Omišlja privezivati isključivo tankeri s vlastitim jedinicama za regasifikaciju, odnosno pretvaranje plina iz tekućeg u plinovito stanje. Terminal bi, kazao je Popijač, trebao imati kapacitet od oko šest milijardi kubika plina godišnje, što je dvostruka potrošnja cijele Hrvatske, a Plinacro će već do kraja ove godine odaslati javni poziv na iskazivanje interesa investitora. Interesa, kaže, ima, zbog čega je Vlada i odlučila ići na ovo rješenje, ograđujući se od odluke Adria LNG konzorcija da »konzervira« gradnju velikog LNG-a. "Konzorcij je napravio studiju utjecaja na okoliš, u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole za gradnju velikog terminala na kopnu, no Republika Hrvatska nema veze s odlukom konzorcija da se odluka o gradnji odgodi do 2014. godine, kazao je ministar. Na pitanje Novog lista zbog čega njegovo ministarstvo, odnosno Vlada u cjelosti, nije inzistirala na gradnji velikog LNG terminala na kopnu, ali s drugim stranim zainteresiranim investitorima, jer bi to značilo sigurniju dobavu, i zaradu od slanja plina dalje u Europu, Popijač je odgovorio kako većih »igrača« od onih koji čine konzorcij (E.ON, OMV, Total, Geoplin), niti nema. Prema Plinacrovim planovima, mali LNG će koštati oko 50 milijuna eura, dok bi za veliki terminal trebala jedna milijarda eura. Međunarodni konzorcij, koji bi terminal mogao izgraditi najranije 2017. godine, do sada je u Hrvatskoj potrošio 15 milijuna eura, a postavlja se i pitanje što će, ako to uistinu bude samo prijelazno rješenje, biti s 50 milijuna eura uloženih u mali, bova-terminal, piše Novi list. "Koncept izgradnje velikog terminala jamči konstantnu dobavu velikih količina plina i značajnu korist i prihode za hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od 30 godina, dok brodovi za uplinjavanje služe za dobavu manjih količina plina. Adria LNG očekuje da bi do kraja godine mogla dobiti lokacijsku dozvolu, čime će uspješno završiti ova faza projekta", službena je reakcija na ministrovu objavu iz konzorcija Adria LNG, prenosi Novi list.