Globalna ulaganja u energetiku u 2022. - šaroliki energetski miks

Autor: N. Domazet Objavljeno: 06.03.2023. 🕜 13:43 Lokacija: Zagreb
  • Vjetroelektrana u sumrak (izvornik: Shutterstock, 2007.)

• vjetroelektrane, vjetroenergija
    Izvor: Shutterstock

Mali pregled investicija u energetici 2022. - velika dominacija sunčanih elektrana, ali ni projekti u fosilnim gorivima u Aziji ne posustaju...

Globalno, na elektroenergetsku mrežu lani je dodano gotovo 66 GW nove snage u obnovljivim izvorima energije, sa snažnom dominacijom sunčanih elektrana. To uključuje izgradnju 128 kopnenih vjetroelektrana, šest pučinskih vjetroelektrana, 159 solarnih elektrana, 10 projekata energije iz otpada, 17 projekata biomase i 15 hidroelektrana. 

Ipak, zaključuje se da bi tempo implementacije projekta morao biti puno brži kako bi se dosegao neto-nulti cilj za 2050., smatra Vijeće za energetsku industriju (Energy Industries Councic – EIC), vodeće svjetsko trgovinsko udruženje za energiju, koje je upravo objavilo svoje godišnje izvješće koje ima fokus na veće realizirane i planirane projekte. EIC je vodeće trgovačko udruženje u energetskoj industriji, osnovano 1943., s članstvom od preko 800 kompanija koje pokrivaju sve energetske sektore. 

EIC-ovo izvješće o globalnim operativnim troškovima, objavljeno početkom ožujka, otkriva da je ukupno 335 većih zelenih projekata u obnovljivim izvorima energije stavljeno na mrežu u 2022.. Izvještaj pokriva više od 40.000 projekata u 130 zemalja te ugovorene i realizirane energetske projekte ali ne navodi projekte u Rusiji, Kini i Sjevernoj Koreji.

Veliki globalni doprinos solara

Zemlje koje prednjače u lani ugovorenim projektima čiste energije bile su Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države. Solarna energija lani je najviše pridonijela, u usporedbi s drugim obnovljivcima, dodavši 25,7 GW u 159 projekata na mrežu. Španjolska je bila država s najviše dodane snage ili 1,8 GW u 21 sunčevoj elektrani izgrađenoj lani. Razvoj sunčeve energije u toj zemlji je rapidan – 2019. ugovoreno je 848 MW, a već 2020. 3,7 GW. 
 

Izvor: Shutterstock

Izvješće, koje pokriva široku lepezu energetskih projekata diljem svijeta otkriva da su nakon sunčeve energije po dodanoj snazi slijedili projekti vjetroelektrana na moru i kopnu. Šest offshore vjetrofarmi puštenih lani na mrežu ima snagu 3,7 GW, s velikom dominacijom Velike Britanije, dok je 128 kopnenih vjetroelektrana stavljenih na mrežu imalo snagu 22 GW. Polovina kopnenih projekata ili 5,5 GW izgrađeno je u Europi. 

Veliki hidroenergetski projekt u Etiopiji

U 2022. izgrađeno je 17 elektrana na biomasu, snage 980 MW, a više od dvije trećine izgrađeno je u Brazilu, koji je u 10 projekata dodao 616 MW snage. Globalno je ugovoreno 200 MW elektrana na otpad, najviše u Velikoj Britaniji, a najsnažnija elektrana toga tipa, kapaciteta 4.000 tona otpada dnevno, puštena je u pogon u Vijetnamu, snage 75 MW, stoji u izvještaju EIC-a. 

Od lani je na mreži i 15 hidroenergetskih projekata, snage 13,8 GW na mreži, a najveći projekt ugovoren je u veljači u Etiopiji, snage 6,450 MW, koji se sastoji od 14 jedinica po 400 MW i dvije jedinice od 375 MW. Ime tog uistinu impresivnog gravitacijskog projekta je The Grand Ethiopian Renaissance Dam, poznata i kao Milenijska brana. Sustav se gradi od 2011. i uskoro bi trebao biti dovršen i pušten u pogon, no još je neriješeno korištenje vode Plavog Nila s Egiptom i Sudanom, koji strahuju od ekoloških posljedica tj. suše. 
 

Izvor: Shutterstock

Fosilna goriva i dalje dominiraju energetskom mješavinom i ostaju najveći pojedinačni doprinos globalnom energetskom sektoru, sa 65 projekata elektrana na fosilne izvore ugovorenih 2022., s ukupnim kapacitetom od 46,6 GW. Ulaganje u elektrane na foislna goriva je ipak u padu, u odnosu na rekordnu 2018., kada je na mrežu stavljeno više od 80 GW. 

Najsnažnija elektrana tipa CCGT snage 2,6 GW izgrađena je na Tajlandu i u listopadu je stavljena na mrežu, dok je Indonezija lani ugovorila 7,7 GW u 10 novih elektrana. 

Europa vodi u vodiku, drugi sustižu

Europa je globalno vodeća u projektima vezanim uz vodik — Nizozemska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo — ali ima projekata i u Australiji, Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i Aziji, za što će tenderi biti raspisani u prvoj polovici 2023.

Primjerice, u Južnoj Americi lani je izgrađena pilot elektrana na vodik u Punta Arenasu u Čileu, kojoj električnu energiju osigurava vjetroenergija iz Cabo Negra. Riječ je o projektu pod komercijalnim nazivom Hari Oni Green Hydrogen Pilot Projekt. PEM elektrolizator pogoni 3,4 MW vjetroturbina, proizvodeći zeleni vodik koji se skladišti pod tlakom. Energetski kabeli kapaciteta 13 kV u dužini 8,8 km povezat će elektranu s elektroenergetskom mrežom. Vodik i ugljični dioksid uhvaćen iz zraka koristit će se za proizvodnju 3,9 tona zelenog metanola dnevno. Veći elektrolizatori uskoro će doći na mrežu u Španjolskoj, Danskoj, Njemačkoj i Kini, a za najmanje 24 projekta trebalo bi ove i iduće godine donijeti konačnu odluku o financiranju (FID). 

Također, lani je ugovoreno 43 nova projekta pohrane energije. Više od polovine realizirat će se u Sjedinjenim Američkim Državama, u 22 projekta, snage 2,3 GW, a ističe se pohrana snage 350 MW u Kaliforniji. Više od 200 CCUS (carbon capture utilisation and storage) projekata najavljeno je globalno od 2020. godine, a očekuje se da će se kapitalna izdvajanja u toj industriji gotovo udvostručiti, sa sadašnje razine, na 41 milijardu dolara do 2035. godine.

 

Nedostatak proizvodnih kapaciteta


„Svijet treba uravnoteženu i raznolik energetski miks koji odgovara na izazove energetske sigurnost i pristupačnost, a istovremeno daje prioritet održivosti. Iako postoji obećavajući niz projekata obnovljive energije, kao što pokazuju podaci EIC-a, globalni opskrbni lanac možda nemaju kapacitete ili sposobnosti potrebne za realizaciju ovih projekata i postizanje klimatskih ciljeva. Naši podaci pokazuju da postoje planovi za dodavanje 140 GW offshore vjetroelektrana do 2035., ali postizanje tih ciljeva zahtijevat će značajne promjene u opskrbnom lancu, uključujući izgradnju dovoljnog kapaciteta za proizvodnju turbina i kabela, kao i stvaranje uvjeta za bržu realizaciju. Drugi sektori moraju, naravno, napraviti slične promjene relevantne za svoje industrije.”, kaže Neil Golding, EIC-ov voditelj odjela za istraživanje tržišta.

 

 

 

 

 

 

TAGOVI