Rast cijene čelika
Načetu zaradu je još više umanjila pandemija koronavirusa, rastuće cijene metala, politički motivirane uvozne carine i posljedice ruske invazije na Ukrajinu. Rastući troškovi sirovina pogodili su nekoliko industrija, ali posebno su pogodili industriju vjetroelektrana jer su turbine 90% izrađene od metala poput čelika i aluminija.
Kašnjenja uslijed prekinutih lanaca opskrbe i više nego četverostruko povećanje troškova prijevoza od 2020. iznimno su loši za industriju koja zahtijeva specijalizirana rješenja za prijevoz tereta za premještanje ogromnih komponenti diljem svijeta. Čelik čini između 21% i 88% ukupne mase VE.
Europske cijene čelika, koje su nedavno porasle za 40%, posebno su zabrinjavajuće jer je ruska invazija na Ukrajinu uvođenjem sankcija poremetila ionako lošu logistiku, koja se nije oporavila nakon pandemije i bila jedan od faktora porasta cijena energije.
Jer, Rusija je peti najveći svjetski proizvođač čelika, a zajedno s Ukrajinom čine petinu uvoza u Europsku uniju. Cijene čelika u Sjevernoj Americi i Kini također su porasle, ali znatno manje, oko 7-8%, što upozorava da bi Kina mogla iskoristiti moment da preuzme veći tržišni udio.
Kao rezultat loših trendova, globalni divovi kao što su Vestas, GE Renewable Energy i Siemens Gamesa, koji kontroliraju 70% tržišta izvan Kine, prijavili su veće gubitke za prva tri mjeseca 2022. Siemens Gamesa je objavila kako izgledi za 2022. ostaje neizvjesni, javivši o razočaravajućoj preliminarnu prodaji u drugom tromjesečju od 2,2 milijarde eura i prilagođenom operativnom gubitku od 304 milijuna eura.
I Vestas i Siemens Gamesa su tijekom prošle godine povećali prosječne prodajne cijene za dvoznamenkasti postotak i odbili projekte u kojima su pretpostavljene cijene bile preniske. To je spriječilo trend stagnacije ili pada cijena posljednjih godina.
Vestas diže cijene
Vestas, najveći svjetski proizvođač vjetroturbina, koji je obično rezultatima nadmašivao konkurenciju, očekuje negativnu maržu na dobit prije kamata i poreza (EBIT ) prije posebnih stavki između -5% i 0%, u odnosu na prethodno vođeni raspon od 0-4%. Tvrtka je bila prisiljena na velike otpise u Rusiji, kao i na otpise starih offshore platformi, a prodaja je ponešto pala pa je u prvom kvartalu tvrtka potonula u minus od 329 milijuna eura, četiri puta veći nego što su analitičari očekivali. Vestas je smanjio financijska očekivanja jer inflatorni pritisci nakon ruske invazije na Ukrajinu, između ostalog, otežavaju određivanje cijena. Vestasova EBIT marža prije jednokratnih stavki smanjena je za 9,3 postotna boda u odnosu na isto razdoblje prošle godine na negativnih 13,2%. Cijena Vestasove onshore opreme s prosječno 830.000 EUR/MW lani, do kraja iste godine porasla je na 860.000 EUR/MW, po čemu je cjenovno iznad konkurencije.
Bivši glavni izvršni direktor Vestasovog glavnog konkurenta Siemens Gamese lani je upozorio da se desetljeće duga utrka za smanjenjem troškova proizvodnje energije vjetra ne može nastaviti jer bi smanjila sposobnost proizvođača turbina da ulažu u nove tehnologije.
Konkurencija se iscrpila
"Konkurencija je prilično žestoka i u prošlosti je postojao element u kojem su ljudi prečesto pretendirali steći tržišni udio na uštrb profitabilnosti", izjavio je izvršni direktor Siemens Gamesa Jochen Eickholt. Proizvođači turbina sada pokušavaju podići cijene kako bi ublažili pritisak na profitne marže.
Eickholt, koji je u ožujku preuzeo dužnost CEO-a Siemens Gamese s zadatkom da preokrene loše trendove, rekao je da španjolsko-njemačka tvrtka u prošlosti nije bila "dovoljno rigorozna" po pitanju cijena, ali se njena strategija mijenja. Broj narudžbi za projekte na kopnu u tromjesečju od siječnja do ožujka bio je 69% ispod procjena, jer je tvrtka postala izbirljivija oko toga koje projekte preuzeti.
"Vidjeli smo slične stvari kod SG-ovih konkurenata, koje pokazuju nezdravu utrku što znači da proizvođači turbina ne zarađuju dovoljno novca na svojim proizvodima", rekao je analitičar Sydbanka Jacob Pedersen za Reuters, nazvavši potez "jako zabrinjavajućim".
Dobra vijest za industriju je da, iako troškovi rastu, potražnja je na vrlo visokim razinama zbog globalne energetske tranzicije i sankcija koje se uvode na ruske naftu i ugljen, potencijalno i prirodni plin. Trenutni globalni ciljevi za energiju vjetra diljem svijeta pokazuju da će otprilike milijun novih turbina biti instalirano do 2050.. No, troškovi projekata već jesu bitno veći nego do sada, što će se negativno odraziti na cijene na tržištu.
