S obzirom na to da dosadašnje cijene centralnog grijanja na Blatinama i Spinutu nisu pokrivale troškove osnovnog održavanja sustava i korištenja goriva (mazut i loživo ulje), “Eltec Petrol“ i “Brodosplit“, podsjetimo, poslali su uvjetnu ponudu s kojom se traži povećanje cijena grijanja, ali bez navođenja visine povećanja, jer, doznaje Slobodna, ove bi tvrtke nastojale izravno s gradom dogovoriti nove cijene grijanja, uz ishođenje potrebnih dozvola za opskrbu, distribuciju i proizvodnju toplinske energije.
Drugi traženi uvjet jesu sklopljeni predugovori s krajnjim kupcima toplinske energije, građanima, a koji bi bili sklopljeni prije preuzimanja toplana. Analizom dostavljene ponude zajednice ponuditelja, HERA je utvrdila da ponuditelj u svojoj ponudi nije iskazao planirani iznos tarifnih stavki za distribuciju toplinske energije, te planirani iznos naknade za priključenje na distribucijsku mrežu i za povećanje priključnog kapaciteta, pa shodno tome HERA nije mogla formirati svoje mišljenje na planirani iznos tarifnih stavki sukladno članku 20. stavku 4. Zakona o tržištu toplinske energije-stoji, među ostalim, u očitovanje HERE koje je stiglo na adresu Banovine, uz dodatak da ponuđači još nemaju dozvolu za djelatnost distribucije toplinske energije.
Kako doznaje Slobodna, nova runda pregovora grada s ponuđačima tek slijedi. Pozicije grada su poznate: ne žele subvenicionirati grijanje na toplane, ali ni preuzeti na sebe odgovornost za povećanje cijene grijanja. Da je povećanje cijena neizbježan potez, pokazuju i sljedeći podaci koje navodi novina. Toplana na Blatinama broji 2355 korisnika, te grije ukupnu površinu od 156.000 m2 stambenog prostora. Ako se uzmu podaci o potrošnji goriva iz zadnje sezone grijanja na Blatinama, 2010. godine, te usporede sa današnjom cijenom goriva, prema izračunima stručnjaka, u 2013. toplana na Blatinama ostvarila bi prihod od 4,2 milijuna, a trošak bi iznosio čak 5,3 milijuna kuna.
Što se tiče toplane na Spinutu tamo je 709 korisnika uluge centralnog grijanja, te ukupno 53,000 m2 grijanog prostora. U 2012. ostvaren je prihod od 1,2 milijuna, a trošak ravno 1,5 milijuna kuna.
Prema upućenima u ovu problematiku, jedino rješenje koje bi vodilo prema nižim cijenama grijanja za građane, ali i prema manjim gubicima za koncesionara, jest da se država odrekne trošarina i dijela PDV-a, te energent (koji se koristi samo za toplinarstvo i staklenike) proglasi socijalnom stavkom. Dakle, nešto slično kao “plavi diesel“ za ribare.
U tom slučaju bi grijanje bilo jeftinije, ali ne treba zaboraviti još jedan važan element jeftinijeg grijanja, a to je stopostotna naplata ispostavljenih računa. Usporedbe radi, na Blatinama “uspješnost“ naplata računa nikada nije iznosila više od 60%.
Dakle, grijanje bi bilo skuplje, ali za koliko, pita se Slobodna. Za građane na Spinutu evidentno je nužno povećanje cijene grijanja za 26% u odnosu na prošlu godinu. Za građane Blatina to bi značilo još više, jer su “prespavali” prošlogodišnje dizanje cijene grijanja od 60%. Uz to sve, gradske toplane su stare 40-ak godina pa s protokom vremena rastu i troškovi njihova održavanja.
