Završnom konferencijom projekta 'Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba' obilježen je završetak jednog od najvećih infrastrukturnih ulaganja u području toplinarstva u Hrvatskoj. Naime, u sklopu tog projekta čija je ukupna vrijednost 99 milijuna eura u Zagrebu je revitalizirano 64,5 km trase vrelovoda, odnosno 129 km cijevi na području čak 27 naselja. Za njegovo je ostvarenje osigurano je 49,7 mil. eura bespovratnih sredstava Europske unije iz ITU mehanizma, dok je preostali iznos osigurao HEP.
Konferenciju su svojom nazočnošću stoga uveličali Vlade Republike Andrej Plenković, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Dragan Jelić, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac (u ime zagrebačkog gradonačelnika), predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić, direktor HEP Toplinarstva Tomislav Brnadić i brojni drugi uzvanici.
Između ostaloga, tom je prigodom predsjednik Vlade istaknuo sljedeće: "HEP kao ključna kompanija u državnom vlasništvu mora ostati zamašnjak ulaganja i razvoja u hrvatskom gospodarstvu, kao što je bio i još uvijek je ključna poluga u provedbi mjera Vlade za ublažavanje posljedica energetske krize. Ovaj projekt je najbolji primjer kako uspješna sinergija Vlade, HEP-a i Grada Zagreba u korištenju europskih sredstava može donijeti poboljšanja i vidljive promjene za naše građane."
Naime, očekuje se da će provedena revitalizacija za rezultat imati smanjenje toplinskih gubitaka u mreži za oko 28%, gubitaka nadopune pogonske vode za oko 47%, broja hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90% i emisija onečišćujućih tvari u okoliš za 11 104 t u odnosu na referentnu godinu.
"Toplinarstvo danas zbog korištenja fosilnih goriva doživljavamo kao zastarjeli sustav. HEP tu treba biti predvodnik implementacije novih tehnologija, a svaka sljedeća faza modernizacije mora biti ambicioznija, s većim ulaganjima usmjerenima na smanjenje gubitaka u mreži. Posebno se ističu geotermalna energija i mogućnost razvoja energane koja bi koristila energiju iz otpada za proizvodnju toplinske energije. Modernizacijom toplinskog sustava u gradu Zagrebu priključujemo se razvijenim zapadnim zemljama jer stvaramo osnovu za buduće priključenje geotermalnih izvora i razvoj zelenog i održivog toplinarstva. Na taj ćemo način našim sugrađanima omogućiti niže račune za režije," izjavio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Projekt revitalizacije zagrebačke vrelovodne mreže rezultat je zajedničkog djelovanja nacionalne i lokalne razine i korištenja europskih sredstava u ostvarivanju velikih infrastrukturnih ulaganja. "HEP grupa je, uključujući HOPS, do sada uspješno provela više od 70 projekata sufinanciranih sredstvima iz europskih fondova u ukupnom iznosu većem od 730 milijuna eura, po čemu smo jedni od predvodnika Hrvatske u povlačenju i efikasnom korištenju europskih sredstava. Dokazali smo da imamo znanje, viziju i operativnu snagu za vođenje velikih projekata. Uz opsežna ulaganja u mrežu prijenosa i distribucije električne energije, upravo je revitalizacija zagrebačkog vrelovoda kruna tih nastojanja," naglasio je predsjednik Uprave HEP-a.
Na to se nadovezao direktor HEP Toplinarstva koji je pobliže predstavio projekt. "Zagrebačka vrelovodna mreža obuhvaća 243 km trasa i toplinskom energijom opskrbljuje više od 100 000 krajnjih kupaca. Prije revitalizacije više je od polovice mreže bilo starije od 40 godina. Modernizacija vrelovodne mreže ključna je za sigurnu i pouzdanu opskrbu toplinskom energijom. U prvoj i drugoj fazi projekta revitalizirali smo trećinu zagrebačke vrelovodne mreže, suvremenom tehnologijom predizoliranih cijevi. Svjesni smo da su radovi, koji su se odvijali u brojnim gradskim naseljima, utjecali na svakodnevicu naših sugrađana. Zato im upućujem iskrenu zahvalu na strpljenju, razumijevanju i podršci. Zahvaljujem i našim radnicima, izvođačima i svim suradnicima koji su omogućili uspješnu realizaciju projekta," dodao je.
Završetak projekta važan je korak u osuvremenjavanju zagrebačkog toplinarskog sustava, ali to ujedno ne znači završetak ulaganja u njegovu infrastrukturu. Naime, HEP Toplinarstvo je već ove godine nastavilo s provođenjem dugoročnog i sustavnog programa obnove vrelovodne mreže u Zagrebu, s ciljem osiguravanja pouzdanije, učinkovitije i održivije opskrbe toplinskom energijom. U okviru treće faze projekta već je zamijenjeno 6,4 km trase, odnosno 12,8 km cijevi.
No, time se neće stati. U razdoblju 2027. - 2030. planira se osvariti četvrtu fazu projekta, koja obuhvaća dodatnih 47 km vrelovodne trase, odnosno 94 km cijevi. Za treću i četvrtu fazu projekta HEP Toplinarstvo je podnijelo prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava iz Modernizacijskog fonda.
Kontinuiranom obnovom vrelovodne mreže HEP Toplinarstvo želi osigurati dugoročnu pouzdanost toplinske infrastrukture, smanjiti gubitke toplinske energije, unaprijediti energetsku učinkovitost sustava i povećati sigurnost opskrbe za više od 100 000 krajnjih kupaca toplinske energije u Zagrebu. Riječ je o ulaganjima čiji će se učinci osjećati i u desetljećima koja dolaze, a koja stvaraju temelje za suvremeniji i održiviji toplinarski sustav glavnoga grada Hrvatske.
(izvornik: HEP)
