Kada je riječ o projektima u vodnokomunalnom gospodarstvu kao što su izgradnja novih i obnova postojećih vododnih i kanalizacijskih mreža i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ali i o reformi cijelog sustava u proteklom je razdoblju ostvareno čudo. Naglasio je to mr. sc. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda u pozdravnom govoru na početku skupa CROVIK 2025. Radi se o stručnom skupu na temu aktualnosti u vodoopskrbi i odvodnji u organizaciji Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije (HGVIK) koji je ove godine održan u vodičkom hotelu 'Olympia'.
Dobar primjer za takve projekte uravo su Vodice i okolica. Tako je šibenski pročistač otpadnih voda opremljen uređajem za solarno sušenje mulja, a na tri otoka šibenskog arhipelaga konačno je dovedena voda s kopna, nakon čega su tisućljeća praćena nedostatkom pitke vode postala povijest. Uz to, ukupna vrijednost projekata koje tek treba ostvariti u cijeloj Hrvatskoj iznosi čak 4,5 mlrd. eura. "Taj novac zahtijeva slogu, zajediništvo i stručnost," napomenuo je čelnik Hrvatskih voda.
U prvom dijelu skupa održana su dva okrugla stola na vruće teme koje sve proizlaze iz nedavno provedene reforme područja vodoopskrbe nakon čega je u Hrvatskoj od više od 150 preostala 41 vodoopskrbna tvrtka ili tzv. javni isporučitelj vodnih usluga. Jedna od sudionica okruglog stola pod nazivom 'Vodno-komunalni sektor nakon reforme prema digitalnoj, zelenoj i otpornoj budućnosti' bila je Anja Bagarić, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije koje je napomenula kako je Europska komisije nedavno Hrvatskoj isplatila sredstva iz 6. tranše prema Nacionalnom programu oporavka i otpornosti u iznosu od čak 835 milijuna eura, za što je jedan od preduvjeta bila upravo spomenuta reforma. Od ukupnih sredstava iz tog programa u visini 10 mlrd. eura, za vodno gospodarstvo odnosi se čak 1 mlrd. eura. No, na reformi same djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje neće se stati. Prvi korak već je napravljen, a to je osnivanje Vijeća za vodne usluge, svojevrsnog vodnokomunalnog regulatora, a uskoro će svaki 'vodovod' (tj. isporučitelj vodnih usluga) morati izraditi akcijski plan smanjenja gubitaka i ishoditi licencu za obavljanje djelatnosti (za sada su svi dobili privremene, na dvije godine). U svakom slučaju, smanjenje gubitaka vode je prioritet jer su upravo vodoopskrbne tvrtke (sada, kada su mnoge od njih objedinjene) najveći pojedinačni potrošači električne energije u Hrvatskoj.
Nadovezavši se na to, prvi čovjek Hrvatskih voda napomenuo je kako na 10 najvećih isporučitelja vodnih usluga otpada čak 60% gubitaka. Tu problematiku možda najbolje ilustrira činjenica da Brinje, unatoč izgrađenom novom crplilištu, i dalje ima velikih problema s osiguravanjem vode za piće. Razlog za to su golemi gubici u vodovodnoj mreži. Uostalom, ako se ukupni gubici vode u Hrvatskoj procjenjuju na 200 milijuna m3, to izravno znači novčane gubitke od 200 mil. eura. "Trebamo odvažno nastaviti," pozvao je i dodao kako se istodobno nastavljaju i projekti izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Tako bi do kraja godine u probnom pogonu trebao biti još 31 uređaj širom zemlje.
Prvoga dana skupa održan je još jedan okrugli stol i to na temu zakonskih promjena, izazova i otpornosti u vodnokomunalnom gospodarstvu, a nastavljeno je predstavljanjima tvrtki i izlaganjima stručnih radova na temu pitke vode, otpadnih voda i energetike.
