Pariški sporazum, kojeg su potpisale skoro 200 zemalja 2015. godine, naišao je na poteškoće kada je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz obveza smanjenja emisija kroz legislativu. Uz to, poteškoće se javljaju i u zajedničkoj studiji tvrtki Thomson Reuters Financial & Risk i Constellation Research & Technology koja je otkrila da 250 vodećih tvrtki na svijetu ne uspijevaju primijeniti mjere za smanjenje njihovih emisija. Među njima najgori emiteri stakleničkih plinova su Coal India, Gazprom i Exxon Mobile. Naime, učinkovito ublažavanje dugoročnih rizika klimatskih promjena neće biti moguće, ako tvrtke ne započnu kontinuirano smanjenje emisija. Pogotovo zato što se razine emisija 250 tvrtki nisu mijenjale u posljednje tri godine, a trebale su se reducirati za oko 3% godišnje, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, stoji u izvješću. Također je istaknuto da je samo 30% od 250 tvrtki postavilo stroge ciljeve da smanje emisiju ugljika, a studija nije našla dokaze ni da su tvrtke bile kažnjene. U međuvremenu, kineski sustav trgovanja emisijama je pred značajnim problemima jer je sustav previše složen i potrebno je konstantno testiranje i prilagođavanje. Naime, nacionalni sustav trgovanja emisijama je postavljen kao odgovor na Pariški sporazum, ali nepouzdani podaci otežavaju njegov početak primjene. Očekuje se da će kineski sustav postati najveći na svijetu, čak veći i od sustava Europske unije. Ne zna se točno kada će Kina početi primjenjivati taj sustav, niti hoće li biti ikakve najave o sustavu kada idući tjedan u Bonnu, u Njemačkoj, 200 zemalja budu radili na definiranju pravila u skladu s Pariškim sporazumom i na koji način se nositi s povlačenje SAD-a, objavio je Reuters.