U Kući Europe održana je završna konferencija projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“. Riječ je o projektu vrijednom 770.000 eura koji je financiran kroz fond Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku. U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, projekt je tijekom proteklih godinu i pol dana provela tvrtka Eptisa Adria s timom vodećih hrvatskih stručnjaka sa svrhom izrade nacrta nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu i nacrta Akcijskog plana. Kako se navodi u priopćenju, izrađeno je klimatsko modeliranje do kraja 2070. godine na superračunalu VELEbit koje je MZOIE kupilo u te svrhe, također kroz fond Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku u iznosu od 521.145 eura. Analizama je obuhvaćena cijela Hrvatska i izrađena je procjena utjecaja klimatskih promjena na ranjive sektore te su prepoznate prioritetne mjere i aktivnosti koje treba poduzeti radi prilagodbe očekivanim klimatskim promjenama. „Klimatske promjene su kao globalni fenomen jedan od najvećih okolišnih izazova našeg stoljeća. I Hrvatska je izložena negativnim učincima klimatskih promjenama. Recentna događanja poput ekstremnih hladnoća i pucanja cijevi za vodu u Dalmaciji i ledoloma u Gorskom Kotaru, pa ekstremne ljetne vrućine, visoke vode, klizišta i bujica kao na primjer nedavno u Ninu i Zadru, ukazuju na prijetnje kojima smo već sada izloženi. Ovi podaci pokazuju kako se i naša infrastruktura i način organiziranja društva trebaju mijenjati i unaprijediti. Ključno je povezivanje sektora i razina vlasti i ulaganje u istraživanje i obrazovanje, kako bi se smanjila ranjivost ekosustava i gospodarstva odnosno, stvorila otpornost hrvatskog društva na klimatske promjene kojima ćemo u budućnosti sve više biti izloženi“, rekao je državni tajnik doc.dr.sc. Mario Šiljeg. Projekt Strategija prilagodbe klimatskim promjenama provodio se kroz dvije komponente: prva komponenta bila je u većem dijelu fokusirana na pregled dosadašnjeg stanja u sektorima te na edukaciju i osvješćivanje stručne i šire javnosti o klimatskim promjenama, utjecaju klimatskih promjena, ranjivosti pojedinih sektora te konačno mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene. Druga komponenta bila je fokusirana na klimatsko modeliranje, izradu analize utjecaja i ranjivosti te izradu nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom do 2070. godine i Akcijskog plana za prvo petogodišnje razdoblje. Glavni, dugoročni cilj Strategije prilagodbe jest smanjenje ranjivosti društvenih i prirodnih sustava na negativne utjecaje klimatskih promjena, odnosno jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja. Poznavanje utjecaja klimatskih promjena potrebno je zbog razvoja sektorskih politika i zakonodavstva, zbog planiranja dugoročnog razvoja i razvoja strukturnih projekata od javnog značaja. Strategija obuhvaća sljedeća područja: hidrologija i upravljanje vodnim i morskim resursima, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, zdravlje/zdravstvo, upravljanje rizicima, prostorno planiranje, turizam i energetika. “Sam proces prilagodbe klimatskim promjenama mogao bi se svesti na nekoliko pojmova: educirati, opažati, planirati i djelovati. Nema jedinstvenog recepta kako se prilagoditi no sve što poduzmemo mora uzeti u obzir da dugoročne ne izazove neke druge štete. Ukupni iznos potrebnih ulaganja u provedbu Strategije prilagodbe i njenih 80-tak mjera u dugom vremenskom razdoblju u ovom trenutku može se procijeniti na nešto više od 3,5 milijarde eura. Najveći dio toga iznosa osigurat će se iz fondova EU-a, dok će sredstva državnog proračuna iznositi manje od 1% ukupnog iznosa ulaganja i iskoristit će se u svrhu provedbe regulativnih i administrativnih mjera. Pod pretpostavkom da će ove mjere doprinijeti pozitivnim gospodarskim učincima, može se zaključiti da će korist od provedbe Strategije prilagodbe unatoč visokim troškovima biti značajna. Edukacija je jedna od najjefitnijih stavki prilagodbe, a vraća se višestruko", zaključio je voditelj projektne skupine dr.sc. Vladimir Kalinski.