U skladu s Pariškim sporazumom 195 zemalja pristalo je dostaviti nacionalno utvrđene doprinose koji predstavljaju njihove pojedinačne ciljne vrijednosti smanjenja emisija. Ti bi nacionalno utvrđeni doprinosi trebali doprinijeti održavanju promjene globalne temperature ispod 2°C i što bliže vrijednosti od 1,5°C do kraja stoljeća. U najnovijem objedinjenom izvješću UNFCCC-a, objavljenom ovog mjeseca, navodi se da postojeći nacionalno utvrđeni doprinosi nisu dovoljni za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma, što nas dovodi do opasnog porasta globalnog zatopljenja od 2,7°C s iznimno štetnim učincima koji predstavljaju egzistencijalan izazov.
Investicije
Razvijene zemlje obvezale su se mobilizirati ukupno 100 milijardi američkih dolara godišnje iz međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena od 2020. do 2025. kako bi se pomoglo najugroženijim zemljama i malim otočnim državama, posebno u njihovim nastojanjima da ublaže klimatske promjene i prilagode im se. EU je najveći donator, čiji doprinos iznosi više od četvrtine cilja, a predsjednica von der Leyen nedavno je najavila još četiri milijarde eura do 2027. iz proračuna EU-a. Međutim, drugi partneri sad se moraju još više potruditi i nadoknaditi trenutačni manjak od približno 20 milijardi američkih dolara.
Financiranje borbe protiv klimatskih promjena ključno je za pružanje potpore ranjivim zajednicama da se zaštite od učinaka klimatskih promjena i ostvare rast čistog gospodarstva.
Šest godina nakon donošenja Pariškog sporazuma EU će na konferenciji COP26 pregovarati i s drugim stranama kako bi se dovršio „Pariški pravilnik”, koji sadržava pravila i postupke za provedbu Sporazuma. EU naročito želi postići dogovor kojim se osigurava ekološki integritet globalnih tržišta ugljika, kao i dogovor o transparentnosti i obvezama izvješćivanja. Dobro funkcioniranje međunarodnog tržišta ugljika može stvoriti dodatna ulaganja u zelenu tranziciju i ubrzati smanjenje emisija na gospodarski učinkovit način, objavila je Komisija.
